Je li za ovo Sanader uzeo 10 milijuna eura: TAJNI protokol koji Mađarima daje svu vlast u Ini

ZAGREB - Uprava Ine ne upravlja kompanijom, nego to čini mađarski MOL preko predsjednika Uprave i izvršnih direktora uz MOL-ovu operativnu kontrolu. Hrvatska Vlada nema mogućnost imenovanja izvršnih direktora.

MOL nije ispunio svoje obveze modernizacije rafinerije i mreže benzinskih postaja te plasiranja Ininih proizvoda na regionalno tržište. Sustav LODO (Lista ovlaštenja za donošenje odluka) oduzima izvršnu ulogu Upravi. Žalbe hrvatskih članova Uprave i traženja da se LODO izmijeni su odbijeni.

Ovo je samo dio naglasaka iz jučerašnjeg svjedočenja Ivana Krešića, člana Uprave Ine, na suđenju Ivi Sanaderu. Krešić je samo ponovio riječi drugog člana Uprave Davora Mayera iznijete na sudu dan prije. Mayer i Krešić u svojim svjedočenjima razgolitili su sustav upravljanja Inom. Prema njihovim riječima, MOL je u potpunosti preuzeo upravljanje Inom, a Vlada i njezina tri predstavnika u Upravi nemaju apsolutno nikakve ovlasti u donošenju operativnih odluka.

Odredbe na 200 stranica

Oba člana Uprave posebno su naglašavala problematični interni dokument LODO kojim se u tvrtki propisuje proces donošenja odluka. U razgovoru s više osoba upoznatih s procesom donošenja odluka uspjeli smo rekonstruirati dio odredbi tog dokumenta kojim na oko 200 stranica propisuju način i ovlasti za njihovo donošenje. Odnosno tko je u Ini zadužen za donošenje određenih odluka. Taj dokument prvi je put donesen 2005. i s godinama se mijenjao. Posljednja verzija donesena je prošle godine.

Odluka po izboru

Taj model upravljanja uveden je izmjenama glavnog dioničarskog ugovora koje su 2009. potpisali tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec i šef MOL-a Zsolt Hernádi. Tada je uvedena i odredba da glas predsjednika Uprave, uvijek iz MOL-a, na sjednicama Uprave vrijedi dvostruko, čime se u preglasavanju MOL-u omogućava donošenje odluka po vlastitom izboru. Prema nekim tumačenjima, upravo ta odredba najviše tereti Sanadera za primanje 10 milijuna eura mita.

LODO, na primjer, u slučaju poslova do 40 milijuna eura propisuje četiri koraka u procesu odlučivanja. Ključnu ulogu imaju MOL i Odbor direktora u kojem su svi članovi imenovani po preporuci MOL-a. Najprije se traži prethodna suglasnost stručnog tima, ali to je u pravilu samo formalnost. Potom informacija o ugovoru ili odluci odlazi u MOL u Budimpeštu na konzultacije. Iz Budimpešte stiže odgovor - hoće li se odluka donijeti ili ne. Ta konzultacija dolazi izvršnim direktorima koji se sastaju i - donose odluku.

Uprava u kojoj su tri predstavnika Hrvatske zadnja je u redu: njima Odbor direktora daje informaciju o donesenoj odluci.

Nezdravi sustav

Iz konkretnog slučaja jasno je kako je Uprava u potpunosti minorizirana u donošenju odluka, odnosno da je Odbor izvršnih direktora, a ne Uprava, glavno tijelo koje donosi odluke. O nezdravom sustavu upravljanja u Ini govore i podaci o nabav i nafte. Uprava Ine donijela je krovni ugovor o ugovoru između Ine i MOL tradea koji prodaje naftu Ini. Riječ je o tvrtki u vlasništvu MOL-a.

Ugovor je navodno vrlo načelan i u njemu se navodi kako će MOL-ovoj tvrtki biti isplaćena simbolična naknada. No hrvatski članovi Uprave nikad nisu dobivali dokumente o cijeni i količinama nafte koju Ina kupuje. Tako kupnja nafte u vrijednosti 80 milijuna dolara nikad ne ide na sjednicu Uprave niti ona o tome dobije informaciju. O tome odluku donosi Odbor izvršnih direktora. Ako su tražili podatke, mogli su ih dobiti samo na uvid uz nadzor povjerljivog MOL-ova čovjeka.

Sumnja u lojalnost

U MOL-u takvo ponašanje tumače činjenicom da sumnjaju u lojalnost pojedinih bivših i sadašnjih članova NO-a koji bi te podatke mogli dati nekoj zainteresiranoj strani izvan kuće. Stoga zabranjuju iznošenje tih podataka izvan zgrade Uprave. Sličan nadzor MOL-a nad hrvatskim članovima Uprave vlada i u komunikaciji s niže rangiranim osobama.

Tako, tvrde nam upućeni, svi izvršni direktori ili direktori sektora imaju obvezu javljati predsjedniku Uprave sve kontakte s hrvatskim članovima Uprave. Što su ih pitali, o čemu su razgovarali i slično. Naši izvori tvrde kako ovakav odnos prema hrvatskim članovim Uprave traje od početka ulaska MOL-a u Inu.

- Mađari nam često govore: Mi smo spasili Inu, mi ćemo vama Hrvatima pokazati poslovnu kulturu. Ovdje su svi korumpirani, svakog se može kupiti, a mi smo uspješna kompanija i mi ćemo vas naučiti posao - rekao nam je jedan od sugovornika.