Usporava li širenje zaraze koronavirusom u Hrvatskoj ili se samo zavaravamo? Neki stručnjaci i političari, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, tvrde kako je u Hrvatskoj došlo do usporavanja epidemije, piše Slobodna Dalmacija.

Za to vrijeme drugi, poput prof. Ivana Đikića, smatraju kako moramo biti jako oprezni pri donošenju bilo kakvih zaključaka na temelju rezultata potkapacitiranih testiranja. "Prilično je opasno govoriti kako je u Hrvatskoj na snazi usporavanje širenja zaraze", upozorava prof. Đikić.

Službeni dnevni rast novozaraženih stagnira i nije prešao 3000, a udio pozitivnih u ukupnom dnevnom broju testova kreće se oko 30 posto. Koncem listopada zaraza je eksplodirala - rast je bio veći od 100 posto nego prethodnog tjedna, a onda su ti postoci, iako obaramo dnevne rekorde, počeli padati.

Službeni podaci ukazuju na činjenicu da je brzina kojom se virus širi posljednjih sedam dana manja od one kojom se širio prethodnih sedam dana. Je li se širenje koronavirusa onda ipak usporilo ili...?

'Vijesti su odlične'

- Prema podacima, u ovom trenutku, imamo zaista puno razloga za zadovoljstvo epidemiološkim razvojem - kaže poduzetnik, matematičar i analitičar Nenad Bakić, objašnjavajući kako su stope porasta ili pada broja slučajeva najvažnija varijabla u epidemiji, neusporedivo važnije od samog broja slučajeva.

- Sjetite se, ako je famozni broj R veći od 1, recimo ako je 2, onda se broj slučajeva udvostručava u nekom vremenu. U ovom trenutku na tjednoj razini broj slučajeva otprilike stagnira, drugim riječima, broj R je oko 1. To je odlična vijest, zapravo nevjerojatno dobra vijest, uzevši u obzir da su još samo prije tjedan dana tjedne stope rasta bile preko 100 posto, drugim riječima, tjedni broj slučajeva se udvostručavao. Nakon stagnacije broja slučajeva obično dolazi i do njihova pada - tumači Nenad Bakić.

Postoje, dodaje, još i sporenja je li epidemija većeg zamaha jer imamo velik broj pozitivnih testova, ali to nije tako iz dva razloga.

- Prvo, ukupan broj hospitalizacija također relativno sporo raste, sada je tjedna stopa rasta na oko 30 posto, a nikad nije bila ni blizu stopama od 100 posto. Inače, hospitalizacije kasne za slučajevima pa ove stope kasne. Kako se hospitalizirani ne mogu "sakriti" - čak i kad ne bismo radili ni jedan test, ljudi bi dolazili u bolnice - ovo je pokazatelj da epidemija nema veće razmjere od onoga što pokazuju slučajevi. Drugo, velik broj pozitivnih slučajeva dolazi od ciljanog testiranja bolesnih, pa i kad bi se napravilo i nekoliko tisuća više testova ili čak dvostruko više, na općenitoj populaciji, to bi bilo s malim postotkom pozitivnih, i broj nađenih slučajeva ne bi jako narastao - govori Bakić.

Svi će se zaraziti!?

Za proljetnog, prvog udara koronavirusa, mnogi među nama znali su reći kako ne poznaju ama baš nikoga tko je zaražen. Danas je situacija bitno različita - manje ili više svi poznajemo barem jednu osobu koju je dohvatio virus, a to još nije ništa prema onome što nas očekuje, ako je vjerovati mišljenju austrijskog infektologa Franza Allerbergera, koji je nedavno na radiju Oe3 izjavio kako će se "svatko od nas prije ili poslije zaraziti".

Pritom je istakao kako je riječ o puno bezopasnijoj bolesti nego što se prije deset mjeseci strahovalo, kada se mislilo da je smrtnost zaraženih 30 posto. Pozvao se na studiju Sveučilišta Stanford, prema kojoj je smrtnost 0,23 posto.

- Ta vrijednost odgovara i našim podacima - naglasio je vodeći austrijski infektolog, otvoreno izrazivši sumnju u potencijalnu iskorjenjivanje koronavirusa.

- Ovaj virus će nam ostati. Svako od nas će ranije ili kasnije imati koronu, osim ako prije toga ne umre - rekao je direktor Odjeljenja za javno zdravlje Agencije za zdravstvo i sigurnost prehrane (AGES). Allerberger očekuje da će cjepivo protiv koronavirusa biti na raspolaganju najranije od srpnja iduće godine.

- Kladim se u sve da neće biti lijeka, jer se lijekovi protiv virusa mogu izbrojati na prste jedne ruke - dodao je vodeći austrijski infektolog, te upozorio na zaoštravanje situacije tijekom zime. Franz Allerberger, naime, vrhunac COVID-19 infekcije očekuje tijekom prosinca i siječnja, piše Slobodna Dalmacija.