Je li prihvatljivo koristiti riječi iz engleskog jezika prilagođene hrvatskom – poput čekirati, brendirati, brifirati, apgrejdati, forvardirati…? U emisiji 'Jezik i govor' dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže kako načelno vidi njihovo mjesto u uporabi u hrvatskom jeziku. Daje nam odgovor i na pitanje kako treba pisati te riječi, kao što ih izgovaramo ili kao u engleskom jeziku?
„Različiti su pristupi, od onih da te riječi uopće ne treba koristiti, pa da ih treba pisati izvorno kao u jeziku iz kojeg dolaze, a ja sam sklon da se pišu fonetizirano, onako kako ih mi izgovaramo u hrvatskom jeziku jer smatram da se na taj način riječ prilagodi hrvatskom jezičnom sustavu. Problem mogu biti riječi koje su glasovnoga sastava kakav nije uobičajen u hrvatskom jeziku kao što je riječ daunloudati“, objašnjava Gligorić.
Otkriva kako on osobno, u zadnje vrijeme otkako se sve odvija on-line, voli koristiti riječ koja je suprotna od toga - onlajv, za nastavu koja se ne odvija na daljinu nego na fakultetu ili školi.
„U jeziku su sve riječi dobre, ali možemo goroviti o komunikacijskim situacijama u kojima je koju riječ prikladnije koristiti. Tako se za brifirati može reći davati upute, upućivati ili primati upute. Hrvatski rječnici registriraju riječ brend, točno tako zapisanu, ali ne i glagol brendirati. Čekirati je provjeriti, forvardirati proslijediti, apgrejdati nadograditi… No, čekirati se u zračnoj luci sasvim sigurno ne znači provjeriti se u zračnoj luci. Nisam siguran je li nužan progon svih engleskih riječi iz hrvatskog jezika i je li tu riječ o osiromašenju hrvatskog jezika. Upravo bi se engleski jezik trebao osjetiti oštećenim jer ako engleske glagole prilagodimo hrvatskom jezičnom sustavu možemo na primjer od njih činiti aoriste i imperfekte kao na primjer forvardirah ti što ili apgrejdah svoje računalo“, govori nam Gligorić.
Prema njegovom mišljenju riječ sviđati znači puno više nego lajkati kao što se glagol sejvati, koji je ograničen na internetski ili računalni kontekst, ne može u svakom slučaju zamijeniti s glagolom spremiti. I frend i frendice su, kaže, hrvatske riječi, prilagođene hrvatskom jeziku i deklinacijskim sustavima. Pritom riječi frend i prijatelj nisu baš uvijek istoznačne u svim kontekstima.
„Engleski jezik služi kao komunikacijsko sredstvo na globalnoj razini. Ne treba se jako bojati utjecaja engleskog jezika na leksičkoj razini. Sasvim sigurno nećemo sejvati majicu u ormar ili čarape u ladicu, ali možemo sejvati datoteke na računalu“, zaključuje Gligorić.
Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.