Glavni gradski trg, Trg Zrinski, odnosno rekonstrukcija središnjih trgova u Koprivnici nakon obnove izgleda, prema mišljenju mnogih, jako dobro, u stilu trgova gradova u Sloveniji i Austriji. Trg potpisuje poznati arhitektonski studio NFO, koji su svoj rad koji je završen prije nekoliko mjeseci snimali na počecima korištenja, te ga sad predstavlju javnosti.
Postojeće stanje prije obnove bilo je takvo da je područje kojim se projekt bavio bilo u tri zone koje čine logične prostorne cjeline: Zona trga bana Jelačića: Široka ulica s drvoredom koja povremeno udomljava sezonske sadržaje; trg ispred tržnice: generator najvećeg dnevnog pješačkog i biciklističkog prometa; te glavni gradski Trg Zrinski. To ranije nije bilo skladno, te je glavni koprivnički trg bio tranzitno mjesto - prostor kojeg više definira protočnost i kretnja, a manje zadržavanje i svakodnevne aktivnosti.
- Prihvaćajući protočnost kao neminovnost u funkcioniranju Trga, a biciklističke staze kao svojevrsni koordinatni sustav formiraju se zone zadržavanja između staza i perimetra trga. Definirana zona je poput kolaža aktivnosti nastala s obzirom na mikrolokacijske specifičnosti i dosadašnje navike građana. Na Zrinski trg u cijelosti je položena „tapiserija“ manjih trgova strukturirana oko čvrstih osi biciklističkih staza. Svaka zona direktno korespondira s namjenom okolnog konteksta ili donosi svoju novu namjenu - objasnila je Kata Marunica, jedna od osnivača studia NFO.
Korištenjem različite urbane opreme, svjetla -sjene i različitog popločenja formirali su urbani kolaž mogućih trgova nastalih s obzirom na kontekst, navike građana i pretpostavki za neke nove navike. Susjedni trgovi postaju „zelena predvorja“ dajući pritom Zrinskom Trgu jasne vizualne granice.
Zona Zrinskog trga podijeljena je u dvanaest manjih zona. Svaka od tih zona prilagođena je obližnjoj namjeni. Primjerice, ispred galerije je art zona sa postamentima za povremene izložbe i krugovima za crtanje. Ispod stabala javora je „pop-up“ zona za ljetne manifestacije. Ispred ugostiteljskih objekata su caffe zone za razvijanje površina sa stolovima i suncobranima. Zrinski trg i trg bana Jelačića opremljeni su priključcima za povremena događanja kako bi se postigla multifunkcionalnost. Trg je većinski izveden od betonskih opločnika različitih dimenzija, shemi polaganja i obrade. Boja samih opločnika rezultat je, kažu arhitekti, pomne analize fasada okolne izgradnje, povijesnog nasljeđa i samog podravskog ambijenta. Tako su posebno naglašene staze uz objekte od crvenkastih opločnika koji su citat starih puteva od opeke. Multifunkcionalne zone za povremena okupljanja su oker-žute boje, dok su ostale zone u nijansama sive. U sredini se nalaze mozaici koji su interpretacija poznatog podravskog veza. Biciklistički „X“ koji presijeca trg napravljen je od grubo štokanog betona kako bi naglasio promjenu materijala.
Nova fontana, oblikom identična starom cvijetnjaku - rundeli, sada je višenamjenska fontana opločena sivim flamato pješčenjakom. Fontana je dva centimetara spuštena u odnosu na trg, te se može zapuniti u vodeno zrcalo koje reflektira park i staru zgradu Vijećnice, dok ljeti služi za igru i osvježenje najmlađih koprivničana.
- Urbana oprema trga prilagođava se ambijentu te potiče različite aktivnosti te obuhvaća drvene klupe uz park, klupe - postamente na „art-trgu“, klupe-biciklarnike na ulaznim zonama trga te kružne klupe oko postojećih visokih stabala prema Parku - rakao je Frane Dumandžić, arhitekt koji je vodio projekt.
U zoni ispred knjižnice i kina dominira solarno stablo opremljeno wifi-ijem, priključcima za struju te ekranom na koji se prikazuju meteorološki podatci. To je ujedno i jedini dio projekta oko kojeg su se mogle u Koprivnici čuti poneke kritike, iako ne i previše njih. Postavljene su i skulpture poput postojećeg ali i novog spomenika biciklistima. Od hortikulture korištene su vrste bilja i stabla slične onima zatečenima na licu mjesta. Trg bana Jelačića i trg kod tržnice su dodatno ograđeni drvoredima kuglastog javora, a drvored na trgu Zrinski dopunjen javorima i soforama sa grmovima smreke. Na „art zoni“ postavljaju se Crveni javori, zajedno s niskim raslinjem ophipogon.
