Autokratske tendencije nisu stvar prošlosti, a zadatak Europske pučke stranke (EPP) je odupirati im se svojim demokršćanskim vrijednostima, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na skupu te političke grupacije u Splitu.
Jandroković je govorio u uvodu skupa pučana na koji je stiglo više od 140 zastupnika Europskog parlamenta (EP), ali i niz drugih političara i stručnjaka. U Split je stigla i predsjednica EP-a Roberta Metsola, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u tom tijelu Manfred Weber, a u četvrtak stiže i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
„Naša učinkovitost u nošenju s izazovima određuje buduću svakodnevicu naših građana. A time i našu vlastitu političku budućnost”, rekao je Jandroković okupljenim pučanima, navodeći između ostalog rusku agresiju i njezine sigurnosno-ekonomske posljedice, klimatske promjene, razvoj novih tehnologija, kao i opskrbne lance koji su i dalje poremećeni nakon pandemije covida-19.
Predsjednik Sabora kazao je kako će građani na europskim izbora u lipnju iduće godine „procijeniti jesmo li ih od svih ugroza dostatno zaštitili”.
Upozorio je kako danas „autokratske tendencije nasuprot demokratskima nisu samo stvar prošlosti, nego se sve više ponovno bude”.
EPP na to mora odgovori odupirući im se kroz promicanje svojih demokršćanskih vrijednosti: „mira, slobode, demokracije, pluralizma, zaštite ljudskih prava, prava manjina, slobode izražavanje i vladavine prava” .
On smatra kako danas demokracije „iznutra nagrizaju” rastući populizam i radikalne i ekstremističke politike s obje strane političkog spektra.
„Kritizira se s gotovo nevjerojatnom lakoćom, bez imalo odgovornosti za izrečeno. S jednakom se lakoćom daju privlačna, ali potpuno neprovediva obećanja”, rekao je Jandroković i dodao da je ponekad potrebno da prođe cijeli izborni ciklus kako bi se „raskrinkala neodgovornost i plitkost” takvih politika.
Upozorio je na „zapanjujuću količinu lažnih vijesti”, strana uplitanja u izbore, snažan proruski narativ u dijelu političkog spektra, ali i potencijalne zloporabe umjetne inteligencije.
Stoga je ključno „učiniti sve da birači ne izgube povjerenje u demokratske institucije”, poručio je predsjednik Sabora, izdvojivši pritom mlade koji „zaslužuju posebnu pozornost”.
Demokršćanstvo kao pokret
Jandroković je naglasio da kao temelj identiteta EPP-a vidi kršćansku demokraciju kao „jedinstven politički i intelektualni pokret”.
„U njegovoj srži je ideja da se ljudsko dostojanstvo, kao jedinstvena kvaliteta koju je odredio Bog, najbolje ostvaruje kroz spoj pluralističke politike i kršćanskih društvenih učenja. Kršćanska demokracija bila je i odgovor na fašizam i komunizam. Njenim širenjem zapadnom Europom zapravo je započela izvanredna obnova našeg kontinenta nakon Drugog svjetskog rata”, kazao je.
Izrazio je nadu da se europski birači stoga neće zavarati jeftinim populizmom i demagogijom te da će prepoznati što im donose „politička stabilnost i kontinuitet upravljanja na europskoj razini”.
Jandroković se u svom obraćanju dotaknuo i pitanja proširenja, naglasivši kako u „pojedinim državama” zapadnog Balkana postoji „jasno vidljiv raskorak u deklarativnoj i praktičnoj predanosti europskom putu i vrijednostima”.
Naglasio je da sve zemlje kandidatkinje moraju zadovoljiti jasna mjerila i kriterije, no da ih se mora ocjenjivati na temelju individualnih zasluga. Jandroković smatra kako je danas otvoren „novi geopolitički prozor” za proširenje koji treba iskoristiti, a da je Europa institucionalno, politički i geopolitički „zrela da integrira one koji dokažu da to zaista i žele”.
„Proširenje EU na zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju, postignuto na temelju takvih pretpostavki, bio bi vrlo značajan geostrateški dobitak za Uniju”.