Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u Novog dana na N1 te je prokomentirao aktualna zbivanja vezana za zamolnice o izručenju generala uključenih u VRO Bljesak.
Načelno se slaže s generalom Pavlom Miljavec pri konstataciji da je, obzirom da je u pitanju rat, nažalost moralo biti žrtava, premda se ne slaže da se radi o nekoj većoj geopolitičkoj igri.
“Meni se čini da, kao što je i general Miljavac rekao, da će biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.
Smatra kako će se i srpska strana morati priupitati u vezi svog sudjelovanja u ratu te je dodao kako tu nema čistih.
“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, smatra.
Oštra retorika
Prokomentirao je i reakciju od strane političkog vrha, za koju smatra da je bila pomalo prejaka u odnosu na stvarno snagu i utjecaj pristiglih zamolnica.
“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, kaže Jakovina, piše N1.
Generali mu se ne čine posebice zabrinuti.
“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je, nakon čega se dotaknuo operacija Maestral 2 i Južni potez u kontekstu operacija koje su pomogle da se rat u BiH prigotovi.
“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, veli Jakovina.
Smatra da narodi na Balkanu moraju svoje međusobne odnose bazirati na odnosu Francuske i Njemačke nakon 2. svjetskog rata.
“Bio je to puno krvaviji balet nego što su bili ratovi koji su slijedili. Imali su jednu olakotnu okolnost, a to je bio hladni rat. To je pomoglo Nijemcima i Francuzima, ali kada je prestao hladni rat, nije prestala dobra suradnja. Francuska i Njemačka i danas zajedno vrlo često nastupaju. U tom smislu smo mi daleko zaostali. Mi smo sada toliko dugo iza rata, ali nemamo osjećaj da se bilo što može sa srpske strane dok su političari koji su bili tamo devesetih. S druge strane, nije ni da smo mi baš ponudili suradnju”, ističe.
Inzkov zakon
Komentirao je i donošenje zakona o kažnjavanju negiranja genocida koje je donio Valentin Inzko, povjerenik za BiH na odlasku. Smatra Milorada Dodika nastavljačem te retorike koja traje već 26 godina te smatra kako se stvari neće posebno promijeniti.
“To su već viđene točke. Nije se tu dogodila nova podjela, niti se posebno produbila. U isto vrijeme, BiH se prazni i dolazi do jednog totalno zasićenja ljudi koji nemaju nikak vo povjerenje u državu. Mislim da je bolje da je donesen takav zakon. Je li to bio korak naprijed, u ovom trenutku ne mislim da je to bio korak naprijed”, rekao je.
U fokusu njegova gostovanja našlo se i formiranje mini-Schengena koje smatra nesretnim obzirom na okolnosti u vezi brojnih međunacionalnih odnosa zemalja na Balkanu.
“Ja mislim da je tu Albanija ključna, jer ona može biti najvažniji faktor. Kad to sve skupa maknete, odnosi koji postoje između tih pojedinih zemalja, ne jamče neku sretnu budućnost. Možda će to pomoći trgovini. U regiji gdje je Grčka ucjenjivala susjednu Makedoniju zbog imena i sa situacijom o kojoj Hrvatska najmanje govori i koja je zabrinjavajuća, a to je vlast u Crnoj Gori. Ne vidimo da se o tome previše govori”, kazao je, a potom nastavio:
“Dobro je da je Crna Gora ušla u NATO, ali to nije dovoljno. Nama je u interesu proeuropska zemlja na našoj granici. Nama je u intresu taj tip politika i trebali bismo biti upoznati s tim detaljima”, završio je Jakovina.