IZVANREDNA PRESSICAU VLADI ZBOG ENORMNOG DEFICITA 'Na agencijama ćemo uštedjeti pola milijarde'

ZAGREB - Vlada će Europskoj komisiji predložiti dodatne mjere čiji je ukupni fiskalni učinak 0,63 posto BDP-a ili 2,09 milijardi kuna, što je više od 0,40 posto koliko je tražio Bruxelles, rekao je u ponedjeljak na konfereciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

Dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska mora Europskoj komisiji obznaniti i poslati 21. travnja, od kada će se i početi vrednovati, kazao je Grčić.

Vlada Europskoj komisiji podastire veći financijski napor nego što je Komisija tražila, jer se mogu očekivati neke njezine rezerve, primjerice oko dodatnog povlačenja dobiti javnih poduzeća, kazao je Grčić.

Dodaje da će ovih dana biti finaliziran i nacionalni program reformi i time kompletirati cijeli proces u okviru procedure Europskog semestra.

Rashodi: uštede 1,12 milijardi kuna

Što se tiče rashodove strane proračuna, Grčić je najavio ukupne uštede od 1,12 milijardi kuna odnosno 0,34 posto BDP-a.

Vlada će ići s limitima u okviru proračuna (materijalni troškovi, subvencije i ostale nabave) vrijednim oko 463 milijuna kuna te dodatnim uštedama izvanproračunskih korisnika, pri čemu Grčić spominje Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO s ukupnim iznosim od 407 milijuna kuna.

Posebnim mjerama idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini - HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te HAC-a 50 milijuna kuna, kazao je Grčić.

Usporedo se za ta, ali i još tri javna poduzeća (Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste i HAC-ONC) radi i na prijedlogu mjera za restrukturiranje 2016.-2018. Naime, od ukupno oko 66 milijardi kuna duga 53 javna poduzeća, tih pet tvrtki duguje ukupno 45 milijardi kuna, a preostalih 48 javnih poduzeća ukupno duguje 20-ak milijardi kuna, objašnjava Grčić.

Prihodi: dodatnih 970 milijuna kuna

Na prihodnoj strani, Vladin prijedlog EK-u računa na 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a. Od toga bi povećanje trošarina na duhan i gorivo trebalo donijeti dodatnih 370 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 600 milijuna kuna u 2016. godini.

Predviđeno je i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarenih u strateškim i društvima od posebnog interesa, čime bi ukupni prihod od dobiti javnih poduzeća ove godine iznosio 1,6 milijardi kuna, rekao je Grčić.

Najavio je i da će se ići na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta za još 330 milijuna kuna, što nije uključeno u konačnu kalkulaciju od 2,09 milijardi kuna. To se primjerice odnosi na smanjenje vodnog doprinosa, naknade za edukaciju i zdravstvene preglede zaposlenika, naknade za uporabu javnih cesta, spomeničku rentu itd.

Spajanje agencija

Grčić je istaknuo kako je u visokoj fazi i odluka o spajanju agencija pri čemu bi se spojilo najmanje deset agencija.

Najavio je tako da bi se Državni zavod za zaštitu prirode spojio s Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, Hrvatski mjeriteljski institut išao bi u Institut Ruđer Bošković, integrirale bi se Agencija za strukovno obrazovanje s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje vjerojatno će integrirati Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, dok bi se Agencija za regionalni razvoj spojila sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za vodne putove postat će dio Hrvatskih voda, a Hrvatska agencija za hranu spojila bi se s Hrvatskim veterinarskim institutom.

Krećemo i u konkretne mjere racionalizacije troškova agencija, a kada sve to realiziramo očekujemo uštedu od oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini, kazao je.

Istaknuo je i da će država putem svojih predstavnika u upravnim vijećima, utjecati i na plaće u neovisnim agencijama kako bi ih uskladila s ostatkom javnog sektora. Te su plaće, kaže Grčić, često veće nego drugdje u javnom sektoru pa ih treba korigirati kako bi svi podjednako nosili teret krize. Potencijal za uštede vidi i u smanjenju troškova servisnog osoblja u agencijama koje bi se trebale spojiti.

Spajanje agencija trebalo bi početi bez odgađanja, kaže Grčić.

Standardni troškovnici

Ministar financija Boris Lalovac kaže kako će Vlada za agencije definirati standardne troškovnike prema kojima će se morati ravnati. Tako bi, primjerice, moglo biti određeno da državne ustanove i agencije ne smiju za prostore u kojima djeluju, plaćati najamninu veću od 11 eura po četvornom metru.

Oni kojima je to sada više od toga imat će kratak rok da krenu u traženje novih prostora, ili kod DUUDI-a ili lokalnih jedinica, najavio je.

Vlada, po njegovim riječima, diljem javnog sektora namjerava smanjiti troškove službenih putovanja za 10 posto u odnosu na prošlogodišnji iznos, kao i troškove za korištenje službenih vozila, dok bi najveći trošak za nabavu vozila trebao biti 180 tisuća kuna s PDV-om po vozilu.

Planira se i smanjenje rashoda prema ugovorima o djelu i to na 2 posto ukupnih izdataka za plaće.

To bi, uz ostale uštede na uredskim potrebama, pošti i sl., sve to skupa trebalo bi državi uštedjeti 500 milijuna kuna godišnje, kaže Lalovac.

Napominje da su stadardizirani rashodi većim dijelom u primjeni u ministarstvima te ne očekuje veće probleme u njihovu proširivanju na agencije.

Bez rebalasa

Grčić i Lalovac tvrde da za provedbu mjera koje Vlada predlaže EK-u neće biti potreban poseban rebalans proračuna već su dovoljne odluke Vlade, a 'redovni' rebalas najavljuju za kraj godine.

Grčić je ujedno najavio da bi Vlada već na sjednici ovoga tjedna mogla usvojiti nacionalni plan reformi, koji sadržava ne samo fiskalne, nego i druge mjere. Tvrdi da je "barem 90 posto" toga plana usklađeno s Europskom komisijom", da je dio djelomično usklađen, a da dogovor nije postignut samo oko dodatne penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu.

Osvrćući se na danas objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o proračunskom manjku i javnom dugu, ustvrdili su da je na razliku između Vladinih projekcija deficita po gotovinskom načelu od 12,5 milijardi kuna i 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a po metodologiji ESA2010, utjecala metodologija odnosno uključivanje u deficit dugova HŽ Carga, nepriznavanje uplate iz drugoga u prvi mirovinski stup.

Stoga nisu mogli izići ni s projekcijom koliko bi, uz dodatne mjere, mogao biti ovogodišnji proračunski deficit.

Nadamo se da će biti definitivno ispod 5 posto BDP-a, ali ne znamo ni tretman Zračne luke Zagreb, ni HŽ Carga ili HŽ Putničkog prijevoza i drugih javnih poduzeća, kazao je Lalovac, poručujući kako će se ubuduće morati planirati prema ESA metodologiji, a ne gotovinskoj metodi.