Iako se vjeruje da se pomicanjem kazaljki i dobivanjem sata dnevne svjetlosti postižu značajne uštede u energiji (budući da ne trošimo na rasvjetu), ne postoje sveobuhvatne analize koje mogu potkrijepiti tu tezu.
Japan je 2007. čak dokazao u simulaciji da je zimsko računanje vremena jeftinije za zemlju, budući da trošak hlađenja prostorija premašuje uštede na svjetlosti. Isto tako pomicanje vremena može se promatrati kroz prizmu troška. Da vrijeme koje koriste za pomicanje satova ulože u posao, Amerikanci bi zaradili 1,7 milijardi dolara.
Prema istom modelu Hrvati bi zaradili više od 40 milijuna kuna.
SAD: Popuštanje trgovačkom lobiju
Dodatni sat trebao bi omogućiti znatne uštede u potrošnji energije, no u SAD-u, koji je tu praksu počeo njegovati još 20-ih godina, ne postoji ni jedna studija koja potkrepljuje tu tezu. No, iako je nejasno koju točno korist Amerikanci imaju od pomicanja sata, trošak im je vrlo stvaran. Skupina istraživača procijenila je da Amerikance pomicanje sata stoji nevjerojatnih 1,7 milijardi dolara na godinu!
Do tog su podatka došli pod pretpostavkom da je za pomicanje svih satova i uređaja potrebno izdvojiti 10 minuta. Riječ je o oportunitetnom trošku, odnosno vremenu koje su mogli bolje iskoristiti. Budući da je prosječna satnica u SAD-u 17,57 dolara, ispada da je trošak po osobi 2,93 dolara. Kada se to pomnoži s brojem stanovnika, dobije se iznos od oko 860 milijuna dolara dva puta godišnje.
Valja reći i da su vlasti u SAD-u podložne pritiscima čak i kad je u pitanju računanje vremena. Iako većina zemalja njeguje običaj da prebacuje sat posljednji vikend u ožujku, u SAD-u to odnedavno rade početkom ožujka. Naime, snažni lobiji poput maloprodajnih lanaca uspjeli su isposlovati tri dodatna tjedna ljetnog vremena, budući da to ima pozitivan učinak na priljev kupaca u dućane.
Hrvatska: Utjecaj na troškove el. energije
Primijenimo li američki model računanja troška pomicanja sata na hrvatske prilike, dolazimo do podatka da Hrvate pomicanje sata stoji gotovo 43 milijuna kuna na godinu. Prosječna hrvatska satnica godinama se kreće oko 30 kuna, što znači da je 10 minuta posla, koliko potrošimo na mijenjanje satova i uređaja, ekvivalent od pet kuna, da smo to vrijeme iskoristili radeći. Umnoženo s brojem stanovnika, dolazimo do podatka da nas je ovo prebacivanje na ljetno računanje vremena stajalo 21,4 milijuna kuna.
Ljetnim računanjem vremena Hrvati prelaze i na drukčiji tarifni obračun struja. Jeftina struja počinje u 22 sata i traje do 8 ujutro, dok se viša tarifa računa u razdoblju od 8 ujutro do 22 sata.
Japan: Skuplje zbog rada klima-uređaja
U Japanu pomicanje sata nikad nije bilo popularno. Japanci su se godinama žalili na probleme u spavanju i duljem radnom vremenu, pa su ga 50-ih godina zauvijek napustili. No, 90-ih se javila inicijativa da se krene s ljetnim računanjem vremena. Glavni cilj bio je ušteda energije.
U Osaki su 2007. napravili simulaciju koja je dokazala da je pomicanje sata - neisplativo. Iako su ostvarili uštede na rasvjeti, značajno su porasli troškovi hlađenja. U konačnici se pokazalo da se pomicanjem sata ipak više gubi nego dobiva.
Rusija: Dekretom zabranili promjenu
Prije dvije godine u Rusiji je proglašen “kraj zimskog vremena”, a tadašnji predsjednik Medvedev rekao da će trajna promjena dobro utjecati na sve Ruse, riješiti ih stresa i bolesti. No, već sada se ljudi bune jer moraju ići na posao po mraku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....