RASPRAVA O NACRTU REZOLUCIJE O HRVATSKOJ

'IZJAVE PRIPADNIKA CRKVE U HRVATSKOJ PROTIVNE SU NAČELIMA EU!' Europski parlament o korupciji i ljudskim pravima u Hrvatskoj

Od ukupno 62 amandmana predložena na Nacrt rezolucije o Hrvatskoj najviše njih dali su slovenski zastupnici u Europarlamentu - njih ukupno 19
 AFP PHOTO / THIERRY CHARLIER

Odbor za vanjsku politiku Europskog Parlamenta danas je raspravljao o izvještaju o Hrvatskoj koji će biti i zadnje izvješće Europskog parlamenta koje se usvaja prije ulaska Hrvatske u EU. Jednoglasno su se složili da će Hrvatska ući u EU na vrijeme, 1. srpnja 2013 godine. Eduard Kukan, Slovački zastupnik i šef delegacije za Jugoistočnu Europu, koji je predsjedavao raspravom o Hrvatskoj u odboru za vanjske poslove u Europskom Parlamentu je pozvao države koje nisu do sada ratificirale Hrvatski pristupni ugovor da to učine što prije. Među njima je spomenuo Sloveniju, Njemačku i Dansku.

Libor Rouček, češki zastupnik i izvjestitelj za Hrvatsku koji je i pripremio izvještaj o Hrvatskoj, je rekao da je do danas Hrvatska gotovo u svemu ispunila deset postavljanih uvjeta koje je Europska Komisija spomenula u zadnjem izvješću o monitoringu. On je spomenuo pet kompromisnih amandmana i oni se najviše tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije.

„Postoji suglasje u ovom odboru da borba protiv korupcije mora ostati prioritet u Hrvatskoj i nakon ulaska Hrvatske u EU. Također se slažemo da se svi bilateralni problemi moraju riješavati dogovorom i oni ne mogu biti prepreka napretku susjeda u procesu proširenja EU“, rekao je Rouček.

Bernt Poselt, takozvani „izvjestitelj u sjeni“ za Hrvatsku je pojasnio da je Europski Parlament pravno dao zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u EU te da je ovaj izvještaj Europskog parlamenta samo mišljenje uoči zadnjeg izvještaja iz monitoringa Europske Komisije koji će biti objavjen za par tjedana.

On je izrazio žaljenje što njegova država Njemačka, koja je na početku dala najveću potporu Hrvatskoj, sada ostaje među zadnjima koje ratificiraju hrvatski pritupni Ugovor. „Za ovakvo ponašanje Njemačke ne postoje opravdani politički razlozi“, rekao je Posselt.

Slovenski zastupnik Ivo Vajgl, govoreći i u ime zastupnika liberalne skupine u Europskom parlamentu, je također rekao da ne treba otvoriti nove probleme oko hrvatskog ulaska u EU te da treba osigurati da Hrvatska u predviđenom roku uđe u EU.

Vajgl je još upozorio da su neke izjave nekih pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj „protivne načelima Europske Unije“ i pojasnio kako posebno misli na izjave o gay i lezbijskim skupinama.

Sada se sve važne političke stranke slažu da je ratificiranje Hrvatskog pristupnog Ugovora prioritet. Franciska Brandtner, zastupnica zelenih iz Njemačke, je rekla da je njezina skupina uvjerena da će Hrvatska ovo ljeto ući u EU, ali i da Hrvatska i dalje treba nastaviti napore u borbi protiv korupcije. I ona se pridružila onima koji pozivaju da se bilateralna pitanja ne koriste kao prepreka u procesu proširenja te da se nada da će njena država Njemačka brzo ratificirati Hrvatski pristupni Ugovor.

Monica Macovei koja je predložila kontraverzni amandman o uvođenju mehanizma nadzora i nakon ulaska Hrvatske u EU, je rekla da se veseli ulasku Hrvatske u EU ove godine. Ona je rekla da bi njen amandman išao u interes Hrvatskih građana i Hrvatske i da ga ne treba vidjeti kao nešto što bi išlo protiv Hrvatske.

Kao primjer da Hrvatsku i dalje treba pratiti je spomenula Komisiju o sukobu interesa koja još nije počela djelovati a čiji su članmovi tek nedavno imenovani. Također je spomenula i to da se dužnosnici u ministarstvima i na nadzornim odborima javnih poduzeća postavljaju prema političkim kriterijima vladajuće stranke.

Za riječ tijekom rasprave su se javili i drugi Slovenski zastupnici Tanja Fajon i Lojze Peterle. Oni su izrazili nadu da će se uskoro postići dogovor oko Ljubljanske banke i riješiti pitanje na vrijeme. Fajon je rekla da se nada da Slovenija neće ostati zadnja koja će ratificirati hrvatski pritupni Ugovor.

Na raspravi su sudjelovali i Hrvatski promatrači u Europskom parlamentu, a raspravu su pratili i gosti iz Hrvatskog Sabora.

Davor Božinović iz HDZ-a se protivio prijedlozima za bilo kakav monitoring Hrvatske nakon članstva u EU. Rekao je kako je cijeli princip pristupnih pregovora u slučaju Hrvatske bio postavljen tako da se na kraju procesa potvrdi da je Hrvatska u potpunosti spremna za članstvo.

„Tražiti monitoring nakon članstva znači dovoditi u pitanje cijeli ovaj princip“, rekao je Božinović.

Jozo Radoš iz HNS-a je počeo izlaganje na hrvatskom, ali nije bilo prijevoda jer se prevađalo samo sa engleskog na Hrvatski, a ne i obrnuto.

Čulo se opravdanje da Hrvatski nije još uvijek službeni jezik EU. No Radoš nije imao problema nastaviti na enlgeskom. Zahvalio se izvjestitelju Roučeku na kvalitetnom tekstu izvještaja, ali i jasno dao do znanja ne podržava neke amandmane.

Rekao je da ne vidi razloga da u ovoj Rezoluciji uđe i izjava o osudi jezika nekih članova katoličke crkve. Rekao je i da monitoring nakon člantva ne bi bio primjeren u slučaju Hrvatske.

Doris Pack je bila oštra i rekla da je Hrvatska imala puno više prepreka tijekom pregovora nego što su to imale Bugarska i Rumunjska.

Rekla je da je ulazak Hrvatske u EU podržala najveća moguća većina koja je ikada postignuta za bilo koju državu.

„Mislim da je monitoring do ulaska dobra stvar, ali nakon ulaska nema potrebe“ rekla je Pack.

„Čula sam puno Slovenaca koji govore o ulasku Hrvatske u EU. To me dira u srce jer sam uvijek očekivala da Slovenci, znajući prošlost, snažno podrže ulazak Hrvatske u EU“ rekla je Pack i uputila poziv Hrvatskoj: „Pažljivo ćemo vas gledati kako ćete se vi ponašati prema drugima“.

Vrbat iz SDP-a je podsjetila da je Hrvatski Sabor jednoglasno usvojio deklaraciju gdje se jasno navodi da će Hrvatska pomoći, a ne ometati susjede na njihovom putu prema EU. I ona se protivila monitoringu nakon članstva jer bi se time rušio cijeli koncept pritupnih pregovora.

Ingrid Antičević je rekla da je borba protiv korupcije posao bez kraja te da će Hrvatska nastaviti tu borbu i time ispuni i očekivanja naših građana.

Dirk Lange, šef deska za Hrvatsku u Europskoj Komisiji, je rekao da Komisija radi u pripremi zadnjeg izvještaja iz monitoringa. Izvjestio je zatupnike parlamenta o zadnjim događajima oko ispunjavanja uvjeta od strane Hrvatske. Spomenuo je planove o privatizaciji brodogradilišta kao i formiranje Komisije za sukob intersa, što smatra kao uvjete koji su ispunjeni.

Oko prijevoda EU pravne stečevine Lange je rekao da je posao ubrzan te da će, ako se ovako nastavi, svi acquisi biti prevedeni na Hrvatski jezik prije članstva u EU.

Na kraju rasprave izvjestitelj Rouček je jasno poručio da nema potpore za prijedlog Monice Macovei da o monitoringu Hrvatske nakog članstva. „Hrvatska je spremna, ima mehanizme na snazi za borbu protiv korupcije i bila bi velika greška i nepravda i Hrvatskoj i cijelom procesu proširenja“ rekao je Rouček. Iako je izrazio razumjevanje za amandman Vajgla o osudi riječnika pojedinaca iz katoličke crkve Rouček je rekao da „nema potrebe izdvojiti jednu instituciju“. Izrazio je nadu da će se uskoro riješiti pitanje slovenske ratifikacije te da Hrvatska i Slovenija budu dobar primjer i model drugima u regiji.

Glasanje o amandmanima i prijedlogu rezolucije u vanjskopolitičkom odoboru EP-a je sutra, a amandman Rumunjske zastupnice Monice Macove, ako je suditi prema raspravi, nema izgleda proći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:43