Vijest o tome da će se nekoliko desetaka izbjeglica u lipnju trajno naseliti u Zagrebu, Rijeci i Splitu, još jednom je podijelila hrvatsku javnost, piše Slobodna Dalmacija.
Hrvatski policijski časnici jučer su otputovali u Grčku i Italiju kako bi tamo ispitali želi li se uopće nekoliko desetaka izbjeglica preseliti u našu zemlju, kako bi konačno počela realizacija obveze koju je Hrvatska preuzela u procesu preseljenja i naseljavanja 1613 izbjeglica u iduće dvije godine.
Bude li zainteresiranih, u prvoj grupi, iz Italije i Grčke, tijekom lipnja i srpnja u Hrvatsku će, točnije u Zagreb, Rijeku i Split, biti premješteno po deset izbjeglica, a iz Turske još 30, i to isključivo Sirijaca. Vladin je plan da za njih prva postaja bude hotel "Porin" u Zagrebu, a nakon registracije dobit će stalni smještaj.
Iako se lipanj bliži, splitska gradska uprava još uvijek nije zaprimila nikakav naputak za hitno postupanje iz Ministarstva unutarnjih poslova, a sam Grad, napominje Filip Butorović, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, nema nadležnost nad tim problemima.
Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar potvrdio je da Grad u svojem vlasništvu nema raspoloživih stanova za smještaj izbjeglica. I on navodi kako ih nitko iz državnih institucija još nije kontaktirao, napominjući da će, kada se to dogodi, obavijestiti javnost, piše Slobodna Dalmacija.
Država će plaćati smještaj dvije godine
U razradi sustavnog rješavanja preseljenja, prihvata i integracije azilanata sudjeluje više ministarstava i državnih institucija, koji su okupljeni u međuresorsku radnu skupinu čija je zadaća izrada operativnog plana. Zadaća Ministarstva socijalne politike i mladih je pak izrada plana razmještaja izbjeglica po Zagrebu, Splitu i Rijeci, a zatim i drugim županijama na cijelom teritoriju Hrvatske.
U nadležnosti Ministarstva je i priznavanje prava na smještaj, za što će rješenja izdavati nadležni centri za socijalnu skrb. Osobi kojoj je odobrena međunarodna zaštita, ako ne posjeduje prihod i imovinu ili nema obveznika uzdržavanja, priznat će se pravo na smještaj u trajanju od najdulje dvije godine od dana dobivanja statusa.
Osoba kojoj se odobri status međunarodne zaštite imat će sva prava iz toga sustava pod istim uvjetima kao i ostali građani u Hrvatskoj. Pri odlučivanju o pravima kriteriji će biti isti kao i za hrvatske građane, navodi se u priopćenju.
Zagreb ne može biti spremniji
– Zagreb je spreman da ne može biti spremniji – izjavio je na naš upit Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.
– Smještajnih kapaciteta imamo, otvoreni smo za sve ljude koje treba zbrinuti i sigurno je da će oni koji dođu u naš grad dobiti potpunu i odgovarajuću skrb na svim razinama – samouvjereno je zaključio Kalinić za Slobodnu Dalmaciju.