Predsjednik Republike Zoran Milanović izazvao je jučer pomutnju u političkom životu Hrvatske, prvo odabirom datuma izbora, a onda i s viješću koja je šokirala sve: bit će kandidat za premijera na izborima 17. travnja i nositi SDP-ovu listu u I. izbornoj jedinici!
Milanović će na izbore ići kao nestranački kandidat i neće napuštati dužnost predsjednika, osim ako ne pobijedi na izborima, objavio je poslije dramatične konferencije za novinare na Facebooku.
"Odlučio sam kandidirati se kao neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a na izborima za Hrvatski sabor koji će se održati 17. travnja ove godine. Nakon izborne pobjede u koju sam siguran, odstupit ću sa svoje dužnosti predsjednika Republike i uz potporu nove većine u Hrvatskom saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade Republike Hrvatske. Do preuzimanja nove dužnosti nastavljam obnašati svoju dužnost predsjednika Republike Hrvatske u skladu sa svojim ustavnim obvezama i dužnostima", objavio je na Facebooku.
Kap koja je prelila čašu i svojevrsni "game changer", kažu izvori iz SDP-a, bio je izbor Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika, što se dalo naslutiti i iz Milanovićeva govora u kojem je najavio da će se na proljeće izliti "rijeke pravde" cijelom zemljom.
- Postoje trenuci u kojima trebaš izaći iz zone komfora. Taj čas je kucnuo na moja vrata nametom stanovitog Turudića. To nije kap, to je kanta koja je prelila septičku jamu svih nečistoća koje guše, koje su AP i njegova bulumenta ostavili iz sebe. Čitave rijeke će, baš kao u grčkom mitu, biti potrebne da se to preusmjeri i da bi se to postiglo. Ovoga puta ne Heraklove rijeke, Alfej i Penej, nego rijeke pravde. Rijeke pravde dolaze - rekao je citirajući stihove pjesme Jure Stublića.
Obećao je, kao i nekoć, odlučnu i čistu vlast.
- Lopove, ugnjetače i njihove pomagače izbacit ćemo i zapriječit ćemo im povratak, ali ovog puta na dugo. Sa mnom znate na čemu ste. Sve neokaljane i čestite političke ljude i stranke pozivam na okupljanje. Razlike među nama postoje i nakon ove objave i trenom ove objave neće prestati. Ali od tih razlika, vjerujem, jača je vjera i snaga u to da možemo raditi zajedno i hoćemo raditi zajedno za dobrobit zemlje koja nam je jedina i do koje je jedino nama zaista stalo. Drugima ili nije ili ni ne znaju za nas - rekao je te zaključio:
- Rijeke pravde dolaze, izlit će se u proljeće, izlit će se u proljeće, cijelom zemljom u proljeće... I vidimo se u jednoj boljoj i vedrijoj zemlji Hrvatskoj - poručio je Milanović.
Ovo njegovo obraćanje nije uopće bilo najavljeno. SDP je sazvao izvanrednu konferenciju za medije njihova predsjednika Peđe Grbina na kojoj se onda pojavio Milanović i iznenada objavio da ide na izbore. Grbin je, pak, potvrdio kako on kao predsjednik SDP-a neće biti kandidat za premijera, nego Milanović, i to kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici.
- Mi smo među sobom razgovarali da jedini način da se pobijedi HDZ jest da se Milanović kandidira, ali nije to bilo ništa sigurno - rekao nam je jedan visokopozicionirani SDP-ovaca.
Slično su nam neslužbeno komentirali i sugovornici u HDZ-u.
- Iznenadilo me jest, ali svi smo mi u jednom trenutku promišljali kako je jedini način da nas pobijede da se Milanović kandidira, ali nismo računali da će se to doista i dogoditi - komentirao nam je jedan HDZ-ovac iz Predsjedništva, dodajući kako je očito morao okupiti oporbu jer je ona ovakva besprizorna.
Milanović je očito s vrhom SDP-a dogovarao ovu strategiju u potpunoj tajnosti tako da se nije niti naslućivao njegov povratak u političku arenu na parlamentarnim izborima. Usklađivao se i termin izbora, a SDP-ovci su nam govorili da će biti veća izlaznost ako su izbori u srijedu.
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković komentirao je ovu iznenadnu odluku na stranačkom skupu u Osijeku. Iz svega glasa je grmio o predsjedniku kojeg je strah zbog Turudića i koji je proruski nastrojen.
- 17. travnja je inače Svjetski dan cirkusa, to je isto bitno znati. Da bi ta cirkuska atmosfera bila još jača, dok smo se vozili prema Osijeku, čuli smo da je Milanović odlučio na izbore sa SDP-om, ali da sačuva funkciju, pa što bude. E, to je taj cirkus koji se nastavlja. Ali, ovo je sjajno. Konačno su maske pale i nema dilema da smo imali skrivenog lidera oporbe, a sad imamo malo kalkulantskog predsjednika i kandidata koji misli da neće izgubiti kao i 2016. A mi ćemo mu pokazati da će izgubiti i on i SDP treći put - poručio je Plenković.
Rekao je i da iza ovog "paničnog poteza" stoje tri poruke: SDP je slab i nikad slabiji, strah od DORH-a, a možda i pokušaj da se Hrvatsku pošalje u naručje Rusiji.
- Mi to nećemo dopustiti. Nema povratka na staro - parafrazirao je Plenković i Milanovićev slogan iz kampanje 2015.
Dan izbora prema zakonu je neradni dan, pa će tako biti i tu srijedu, a to će biti treći put u povijesti da se izbori održavaju u radnom tjednu, ne nedjeljom, kao što je bilo i 3. siječnja 2000., kada je lijevo-liberalna koalicija Ivice Račana, nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, pobijedila HDZ u ponedjeljak. U ponedjeljak 24. siječnja 2000. održao se i prvi krug predsjedničkih izbora nakon kojega su u drugi krug ušli Stjepan Mesić i Dražen Budiša, a Mesić je nakon drugog kruga postao i prvi predsjednik Republike nakon Franje Tuđmana.
Tadašnja Vlada, kao što se može vidjeti u Narodnim novinama, donijela je 21. prosinca 1999. uredbu o proglašenju 24. siječnja 2000. neradnim danom.
U uredbi je definirano i da zaposlenici za taj neradni dan imaju pravo na naknadu plaće.
Od danas, dakle, teče rok za predaju kandidacijskih lista, a završava 29. ožujka u ponoć. Nakon toga Državno izborno povjerenstvo (DIP) ima rok od 48 sati za potvrdu i objavu zbirnih lista, kada i službeno počinje izborna kampanja koja završava 15. travnja u ponoć. Tada nastupa izborna šutnja koja traje do zatvaranja birališta.
Prema Zakonu o izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, izbori se moraju održati najranije 30 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, koja je stupila na snagu odmah jučer, s danom donošenja, i najkasnije 60 dana od dana raspuštanja Sabora, prema Ustavu.
Predsjednik je odlučio da se izbori održe 33 dana nakon stupanja na snagu njegove odluke.
U DIP-u kažu da će provedba izbora biti nešto izazovnija jer se održavaju na radni dan, ali su spremni i da će sve biti u skladu sa zakonom. Naime, kada su se izbori održavali nedjeljom, onda su birački odbori u subotu pripremali biračka mjesta, a sada će to biti drugačije, pa će zamoliti škole, vrtiće i ostale ustanove u čijim se objektima održavaju izbori, da pripreme biračka mjesta u utorak navečer kada nema nikoga u školama.
Oko Uskrsa će krenuti i tiskanje glasačkih listića, prvo za XI. izbornu jedinicu, koji se potom šalju u diplomatska predstavništva u svijetu, a onda i za ostale izborne jedinice u Hrvatskoj.
Prošli parlamentarni izbori stajali su 13,5 milijuna eura, a ovi će biti i do 30 posto skuplji, kažu nam u DIP-u, jer je papir ekstremno poskupio, a skuplje će biti i objave zbirnih lista, informatička podrška te naknade biračkim odborima.
To znači da bi izbori na kraju mogli stajati više od 17 milijuna eura.