Iz Ministarstva graditeljstva najavili: Najesen počinjemo rušiti bespravno sagrađene zgrade!

Najesen počinje rušenje bespravno izgrađenih zgrada koje su napravljene nakon 21. lipnja prošle godine, odnosno nakon što je izrađena satelitska snimka stanja, najavila je danas zamjenica ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Ana Mrak Taritaš.

Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati, a za rušenje u jesen spremno je desetak zgrada. Poruka je, istaknula je Mrak Taritaš na brifingu u Ministarstvu, nemojte bespravno graditi jer ćemo najesen krenuti s rušenjima kako bi se pokazala ozbiljnost projekta kojim se sve nelegalno izgrađene zgrade pokušava staviti u pravni promet Hrvatske.

Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ići će u dva čitanja u Hrvatskom saboru, a očekuje se njegovo donošenje prije ljetne stanke, najavila je.

Ministar Vrdoljak: Kad krenemo s rušenjem prvo ćemo srušiti one bespravno izgrađene objekte koji su najnoviji

Želimo srediti stanje u prostoru, a zakon predviđa da se zahtjevi za legalizaciju mogu predati do 30. lipnja 2013., kazala je i dodala da oni građani kojima su već izdana rješenja za rušenje zgrada, njih 31 tisuća, zahtjeve za legalizaciju moraju predati do kraja ove godine. Ako to ne učine, od iduće godine krenut će se s rušenjem. Moći će se legalizirati glavnina bespravno izgrađenih zgrada, a na ljudima je, dodaje, da predaju zahtjeve.

Nakon predaje zahtjeva slijedi "izlazak na teren" i donošenje rješenja o cijeni naknade. Nakon što bespravni graditelj plati prvu ratu dobit će rješenje o izvedenom stanju, a komunalni i vodni doprinos obračunava se nakon toga. Za plaćanje cjelokupnog iznosa dobit će se popust od 25 posto, a može se platiti i u 60 rata na pet godina. Cijenu naknade Vlada će regulirati uredbom, nakon donošenja zakona.

Za bespravnu gradnju u građevinskom području svugdje će se za jednaku kvadraturu plaćati isti iznos, dok će oni koji su gradili izvan građevinskih područja platiti dvostruko, oni koji su gradili na zaštićenim prostorima trostruko, a oni koji su u sto metara od obalne linije sedam puta više.

Mogućnost legalizacije je proširena u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje te će se moći legalizirati zgrade uz obalnu liniju, na poljoprivrednom kao i šumskom zemljištu . Jedine tzv. uvjetne legalizacije su za zgrade izgrađene na kulturnom dobru, koje se ne mogu legalizirati bez posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela, te zgrade koje su na vodnom dobru za koje je potrebna posebna suglasnost Hrvatskih voda.

Kod zgrada koje su po svojim vanjskim gabaritima napravljene sukladno odobrenju, ali je napravljeno više stanova, omogućit će se legalizacija uz plaćanje naknade za povećanje broja stanova. Legalizirat će se činjenica da zgrada u prostoru postoji i da odgovara propisima u trenutku kad je građena, a u gruntovnici će biti zabilježba da su stanovi upisani temeljem rješenja o izvedenom stanju, odnosno da je riječ o "zgradi s 'falingom'", pojašnjava Mrak Taritaš. Zgrada se neće rušiti, ali kad će netko kupovati stan u njoj znat će "da tu nešto nije u redu".