Iz instrumenta nove generacije ove godine povučeno 308 milijuna eura manje

Iako je Vlada vrlo zadovoljna dinamikom povlačenja novca iz instrumenta nove generacije, rebalans proračuna upućuje na to da su planovi ipak podbacili. Namjera je bila povući 1,1 milijardu eura, ali je iznos na kraju smanjen za 308 milijuna eura ili 26 posto. Premijerov savjetnik Zvonimir Savić objašnjava da je samo riječ o različitoj dinamici provedbe projekata u odnosu na razdoblje kada su donesene prethodne izmjene proračuna. Umjesto ove, novac će se utrošiti sljedeće godine. K tome, pregovori s Europskom komisijom o trećoj tranši iz NPOO-a u završnoj su fazi.

- Treći smo po brzini u EU, druga rata nam je isplaćena nakon Španjolske i Italije, a zahtjev za isplatu treće poslali smo prije ljeta. Isplatu treće rate od 700 milijuna eura očekujemo do sredine prosinca i time ćemo dosegnuti 2,9 milijardi eura uplata, što je više od 50 posto alokacije bespovratnih sredstava - podsjeća Savić. Naglašava kako bismo time bili "prva država u EU koja je premašila 50 posto uplata" i da se iz NPOO-a trenutačno financira oko 4,1 milijarda eura što već zatvorenih, što otvorenih natječaja, poziva, izravnih dodjela...

Ministarstvo kulture

Ulaganja iz europskih sredstava predstavljaju oko 70 posto javnih investicija u zemlji i od velike su važnosti za rast ekonomije. U posebnoj analizi projekata financiranih iz EU, koje je Vlada jučer prihvatila, navedeno je da je plan smanjen za oko 189 milijuna eura pa će im ukupna vrijednost ove godine biti i dalje značajnih 3,2 milijarde eura. U nekim su institucijama sredstva smanjena, primjerice Ministarstvu kulture gotovo su prepolovljena, na 24 milijuna eura, a u Ministarstvu poljoprivrede značajno povećana, za 87 milijuna, na 440.

U Udruzi poslodavaca, koja je predstavila makroekonomske prognoze, ocjenjuju da su investicije iz europskih fondova zadovoljavajuće, da imaju "solidan rast", ali problem vide drugdje, u investicijama privatnog sektora. U odnosu na prijašnje prognoze, više su nego prepolovili stopu rasta investicija, sa sedam na tri posto.

HUP je smanjio i očekivanja od ovogodišnjeg rasta BDP-a. Počeo je pesimistično, spominjući i recesiju, a kasnije značajno korigirao procjenu rasta nabolje, na čak tri posto. No, najnovije pogoršanje ekonomskih trendova u EU, pad izvoza i podbačaj investicija ponukali su glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića na novu reviziju: sada očekuje rast od 2,3 posto. Uz nepovoljno okruženje na glavnim izvoznim tržištima, razloge podbačaju investicija vidi u povećanju troškova financiranja i izdataka za zaposlene te u "poreznom okruženju", odnosno "neizvjesnosti koju smo sami kreirali, poput uvođenja poreza na ekstra dobit".

Nikad bolje

Kad pitaju članice o investicijskim planovima, kako navode, u pravilu ističu porez na ekstra dobiti, porezno opterećenje i neizvjesnost. HUP zato rijetko propušta Vladu podsjetiti na svoja očekivanja, osobito u trenutku kad je stanje proračuna "nikad bolje".

- Uredne javne financije treba iskoristi za snažno porezno rasterećenje. Na srednju bruto dva plaću od 2000 eura država kod nas uzima oko 850 eura i to nisu primanja koja obećavaju visoki standard - kaže Stojić koji očekuje da će kreditni rejting Hrvatske s BBB+ porasti na čisti ‘A‘.

U srednjem roku, od tri do pet godina, vidi mogućnosti za nešto bržu dinamiku rasta BDP-a, do tri posto i više, ali za to je ključan rast produktivnosti "koji se treba temeljiti na nizu reformi kojima se olakšavaju uvjeti poslovanja i investicija u istraživanje i razvoj".