Iz Hrvatske godišnje ode oko tisuću stručnjaka

ZAGREB - S diplomom inženjera fizike Zagrepčanin Goran Georgievski dugo nije mogao naći posao u Hrvatskoj, premda se javljao na brojne natječaje, pa i one koji traže minimum kompjutorske pismenosti, računajući da taj posao može dobro obavljati.



- Nitko me nije htio zaposliti za stalno, a bio sam spreman raditi sve - priča Goran. 

više iz
rubrike
VIJESTI


Trenutak kolebanja



2003. odlučio je sreću okušati u inozemstvu. I ubrzo je stigla. Dobio je posao u Institutu za istraživanje mora Njemačkoj. Istodobno je stigao i poziv s Komiže na Visu gdje je dobio posao profesora fizike, na određeno vrijeme i na pola radnog vremena. No, bilo je kasno.



 - Trenutak sam se kolebao, a onda sam ipak spakirao kovčege - prisjeća Goran.  Doktorirao je, a danas radi na  katedri za meteorologiju sveučilišta Cottbus. Vrlo je zadovoljan uvjetima, kolegama i plaćom.



Nepoznato stvarno stanje




No, ne isključuje mogućnost povratka u Hrvatsku “ako bi se ukazao projekt na kojem bi bila potrebna moja ekspertiza”.



Najnovija studija Bečkog instituta o europskim migracijama pokazuje da je od 2000. do 2007. Hrvatsku napustilo 67.473 ljudi, što znači da oko 8500 Hrvata godišnje bolji život potraži u nekoj od zemalja EU.



                                                Kliknite za povećanje slike

 


Od toga je 12 posto onih s fakultetskom diplomom, odnosno oko 1000 visokoobrazovanih stručnjaka. 58 posto njih ima srednju stručnu spremu, a 30 posto iseljenika je niže obrazovano.



- Hrvatska je navodno zemlja s visokom stopom emigracije visokoobrazovanih. No, stvarno stanje je nepoznato jer je odljev mozgova još nedovoljno istražen problem”, navodi se u analizi.   



Prema riječima Silve Mežnarić, znanstvene savjetnice u Institutu za migracije, prema njihovim anketama, četvrtina studenata želi nastaviti karijeru u inozemstvu, a polovica njih to i realizira. Od odlaska je veći problem sam razlog.



- Svi ističu da u Hrvatskoj ne mogu izgraditi karijeru jer se ovdje nedovoljno cijene obrazovanje i stručnost -kaže Mežnarić. 



  To nije odljev mozgova, nego cirkulacija kadrova



ZAGREB - Posljednjih godina, zahvaljujući naporima Ministarstva znanosti i obrazovanja, manje se može govoriti o odljevu mozgova, a više o cirkulaciji visokoobrazovanog kadra. To znači da se smislenom politikom nastoji angažirati mlade znanstvenike da rade na različitim europskim projektima. Mi postajemo partneri, a ne sluge - ističe Silva Mežnarić.



U zemljama EU živi čak 7,1 posto Hrvata. Premda je ovo desetljeće, proširivanjem EU, donijelo posve nove migracijske trendove, pa su se milijuni ljudi iz “nove” Europe preselili na Zapad, Hrvatska je po udjelu iseljenika u EU i dalje pri vrhu ljestvice od 16 zemalja regije.



Posljednjih godina odlazak ljudi dijelom se uspijeva kompenzirati rastom broja useljenika. No, koliko će se migracijski trendovi prilagoditi potrebama tržišta rada i razvoja konkurentnosti nacionalne ekonomije, kao što pokazuje iskustvo pojedinih zemalja EU, ovisi o vlastima svake zemlje. 
(Marina Klepo)





Marina Klepo
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:17