Agronomski fakultet u Zagrebu priopćio je da posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, piše Glas Slavonije.
Kao mogući razlog za ovaj pomor stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje. Naime, zbog toga su pčele 'mislile' da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.
Stručnjaci tvrde da osim visokih temperatura uzrok pomora pčela može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna. Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković, član Pčelarskoga društva Cornacum, jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen.
Koliko je saznao od kolega iz Vojvodine i Bosanske Posavine, kod njih je situacija slična, ali mnogi pčelari ne žele o tome govoriti jer se srame, misleći da nisu dovoljno stručno i savjesno zaštitili svoja društva, piše Glas Slavonije. Gaković tako spominje i slučaj vukovarskog pčelara koji je izgubio 300 košnica, ostalo mu ih je samo 20-ak.
Gaković je jedan od onih koji glavni uzrok za pomor pčela vide u pesticidima. Kako kaže, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitnim sredstvima.
- Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu. Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju - upozorava Gaković. Dodaje i kako su veliki gubici pčela na poljima suncokreta, posebno tamo gdje je na njivi bila zasijana uljana repica tretirana herbicidima pa se otrovi nalaze u tlu i suncokret ih povuče te tako dospiju u njegov pelud i nektar.
Predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak kaže kako nema službenih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari.
- Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok - kaže Stanko Čuljak, prvi čovjek zajednice udruga pčelara najistočnije županije, gdje je više od 450 pčelara i 14.500 košnica. Oni bi ove godine trebali proizvesti oko 500 tona najkvalitetnijeg meda.
Pomor kao prije četiri godine?
Za topla su vremena pčele počele izlaziti iz košnica, ali vani nisu pronalazile hranu, a u košnicama su trošile zalihe. Stručnjaci upozoravaju kako je poznato da visoke temperature pogoduju nastanku mnogih bolesti.
Događa se i da matica počne leći jajašca, pomladak troši zalihe hrane i takvo leglo često ne izdrži do ljeta, pa pčelari strahuju da se ne ponovi pomor od prije četiri godine, kada je uništeno 20 posto pčela.