Ivana Kekin: Digne mi se kosa na glavi kad čujem da nam vojni rok treba jer su djeca puno na mobitelima

Ivana Kekin gostovala je na HRT-u u emisiji "1 na 1" te komentirala svoju kandidaturu za predsjednicu RH.

Osvrnula se i na predsjedničke ovlasti koje je ocijenila adekvatnima, ali nedovoljno korištenima. Ustvrdila je da je uznemirujući tempo kojim se provodi privatizacija zdravstva.

- Čini mi se da je zaista sazrelo vrijeme u Hrvatskoj za predsjednicu nove generacije, rekla je.

Naglasila je da je važno da na predsjedničko mjesto dođe netko tko će "neumorno i za vrijeme cijelog mandata progovarati o temama koje su većini građana u ovoj zemlji važne", a to su teme javnog interesa i općeg dobra.

- Mogu reći da su svi moji prethodnici i prethodnice to propuštali učiniti, odnosno ako su to činili, činili su to u premaloj mjeri. A mi istodobno, sada već godinama, svjedočimo krizi upravljanja našim institucijama do mjere da one sada doista više, nemarom ili ignoriranjem, strateški i namjerno, ne rade u javnom interesu, dodala je.

Spomenula je zlostavljanje osuđenog ginekologa koji je silovao pacijenticu na radnom mjestu. Ustvrdila je da ako on nastavlja raditi u toj bolnici unatoč nepravomoćnoj presudi, znači da su institucije ove zemlje propustile zaštititi žene od nasilja.

Dala je i druge primjere poput obrane izvora rijeke od lakomog investitora te nemogućnost dobivanja zdravstvene usluge kod građana i dodala kako to pokazuje da "institucije ove zemlje zanemaruju ono što u Ustavu piše, a to je da smo socijalna država jednakih građana".

Smatra da su njezini protukandidati, od kojih su neki već dugo na političkoj sceni, "dali što su mogli od sebe i da ne mogu starim problemima pristupati iz nove perspektive".

- Također nisu u stanju i da nemaju kapaciteta za otvaranje novih tema koje su danas aktualne i da u tom smislu trebamo nov i svjež glas. Ja mogu biti taj glas, istaknula je.

"Predsjedničke ovlasti adekvatne, ali su nedovoljno korištene"

Osvrnula se na svoj komentar da su prethodni predsjednici propuštali na pravi način koristiti svoje ovlasti, odnosno alate koje na toj funkciji imaju.

- U Ustavu stoji da je predsjednik ili predsjednica RH dužan brinuti se za usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti, dakle sve tri grane vlasti i svih institucija koje iz tih grana proizlaze. Isto tako piše da smo socijalna država jednakopravnih građana. Ja u tome vidim jako široki prostor, kazala je.

- U sadašnjim ovlastima u kojima institucija predsjednice koja ima vidljivost, ima snagu i alate koji se prerijetko koriste - poput sazivanja saborskih sjednica, preporuke i traženja tematskih sjednica Vlade, pa na koncu i davanja zakona na propitivanje ustavnosti, ti alati se također nisu koristili, sve to zajedno se može koristiti za ove teme za koje mislim da su građanima stvarno važne. Trenutačno vidimo da se vrlo često koristilo za osobne sukobe. To ne mislim da je u javnom interesu građana ove zemlje, koliko se tko puta helikopterom vozi, istaknula je.

Dodala je kako misli da su "predsjedničke ovlasti adekvatne, ali da su bile nedovoljno korištene".

Kekin je rekla da u kampanji i politici progovara o vrijednostima koje većina građana u ovoj zemlji dijeli.

- Mislim da pitanja poput trebaju li plaže ostati naše, treba li žene u ovoj zemlji zaštititi od nasilja i nasilnike sankcionirati, treba li svaki građanin neovisno o plaći ili mirovini dobiti potrebnu zdravstvenu skrb nisu teme koje ovo društvo dijeli, to su vrijednosti oko kojih se mi ujedinjujemo i to su vrijednosti koje ću ja zastupati, izjavila je.

Složila se da upravo te teme socijalne pravde, jednakosti, dostupnosti onoga što bi institucije građanima trebale pružiti, generalno mnogo više progovara ljevica nego desnica te ponovila da se većina u ovoj zemlji oko njih slaže.

- Ja puno govorim o kladionicama i to je toliko prepoznato kod građana. Ja sam dobila nebrojeno poruka građana koji su mi rekli, ja sam konzervativni glasač, glasam za Most ili Domovinski pokret, ali na ovom pitanju s vama se apsolutno slažem. Ja se svim tim građanima obraćam, rekla je.

Utjecaj predsjednika na privatizaciju zdravstva

Osvrnula se na mogućnost utjecaja predsjednika na potihu privatizaciju zdravstva.

- Ne bih htjela da povjerujemo da je to nezaustavljivo, jer će nas to onda odvesti u bespomoćnu poziciju, pa ćemo se miriti s onim s čime se miriti ne bismo trebali. Ja bih kao predsjednica, kao i sada što sam radila kao saborska zastupnica, stavljala fokus na to kako se točno privatizacija zdravstva odvija. Na svaki pojedini slučaj monopolizacije određenih usluga u privatnom sektoru, pogodovanja i svaki slučaj kada se namjerno i strateški zdravstveni sustav čini manje dostupnim, kazala je.

Ustvrdila je da je uznemirujući tempo kojim se privatizacija zdravstva provodi.

- Privatizacija zdravstva je proces koji traje dugo, HDZ to radi od prijašnjih vlada, nije ovo prva, no od kada je ministar Beroš počeo provoditi svoju takozvanu reformu, događa se upravo ono na što smo upozoravali tada, a to je ubrzano, rekla je.

- Svake godine sve više, sada za 30% više nego prošle, ugovaramo usluge koje HZZO, dakle hrvatski građani, plaćaju privatnicima, između ostaloga i njihovom kandidatu za predsjednika, gospodinu Primorcu, dodala je.

- Mislim da se moramo prisjetiti kako smo do toga došli. Došli smo sustavnim uništavanjem javnog sektora, i onda, umjesto da se podsjetimo zašto je do toga došlo, zato što loše upravljamo, mi smo rekli, odnosno HDZ-ova Vlada je rekla, riješit ćemo liste čekanja tako da to platimo privatniku. A bez da su uopće pokušali osigurati to unutar javnog sektora, rekla je.

Kekin je ponovila da svaki građanin, neovisno o plaći ili mirovini, mora dobiti potrebnu zdravstvenu skrb. Objasnila je da treba ulagati u javni sektor jer on "ako negdje zaradi novac, raspoređuje ga prema potrebama svojih građana", dok se privatni sektor vodi profitom.

- Ako odlijevamo novac od hrvatskih građana u privatni sektor, za njim idu pacijenti, zdravstveni radnici, već u narednih pet minuta javni zdravstveni sektor je još siromašniji i još nedostupniji i s još manje kadra, istaknula je.

- Javni sektor funkcionira tako da ako negdje zaradi novac, on ga raspoređuje prema potrebama svojih građana. Naprimjer, imate potrebu za dječjom psihijatrijom, jer imamo, recimo, epidemiju tih poremećaja, uložit ćete u to. Privatni sektor se vodi profitom (...) i on će svoj profit uložiti u one grane medicine koje su dobro naplative, nenaplative će pustiti niz vodu ili će uložiti u bespravnu vilu kao vlasnik medicinske ustanove, rekla je.

Dodala je da nije protiv privatnog zdravstva, odnosno privatnih poliklinika i privatnika koji nude luksuzniju uslugu građanima koji si to mogu ili žele priuštiti.

"Građani su ključ promjena"

Govoreći o nepovjerenju građana u institucije, Kekin je rekla da nisu građani sami uništili institucije, nego ih je vlast uništavala. Osvrnula se i na političku apatiju građana te manjak aktivizma i proaktivnosti.

- Ne bih rekla da ljudi ne razumiju važnost, nego mislim da hrvatski građani imaju dobar uvid vrlo često u to koliko su ih institucije ove zemlje iznevjerile, ali mi se čini da oni nemaju vjeru da su promjene moguće i da nemaju samopouzdanje da su oni ključ promjene, kazala je.

Komentirala je i činjenicu da građanin nije samo neka socijalna pozicija, već i politička pozicija.

- Upravo se o tome radi jer su ih previše puta uvjerili da je njihov glas nevažan i da ono što su rekli neće napraviti i da će ostati izigrani. I sad smo došli u situaciju gdje je doista, ja mogu reći kao političarka nove generacije i nove opcije, teško građanima pokloniti povjerenje nekome jer to je ona psihološka stvar. Ako ste puno puta bili razočarani, onda nećete to ponovno napraviti jer vam opet slijedi razočaranje, objasnila je.

Osvrnula se i na vraćanje povjerenja građana.

- Izrazito je važno da imamo političke opcije koje, kao što je moja stranka, su u stanju otvoreno, transparentno komunicirati i svoje pozicije i svoje ciljeve i na koncu, kada nešto rade prema svojim programima, a kada u tome ne uspiju, također otvoreno stati i preuzeti odgovornost i objasniti to. To je jedini način da se s građanima ostvari povjerenje, a ono je ključno da bi oni željeli sudjelovati u demokraciji barem toliko minimalno kao što je izlazak na izbore, a nadajmo se i puno više, kazala je.

Kekin se zalaže da se novci koje bi se uložili u dvomjesečnu obuku ročnika, ulože u snaženje postojeće profesionalne vojske.

- Imamo i odlučili smo se za profesionalnu vojsku koja je podfinancirana. Sam premijer tvrdi da nemamo beskrajne resurse. Kad je rekao zašto ne obnavljamo Jadrolinijinu flotu, opravdao je to upravo vojnim avionima i rekao nemamo za sve. Dakle, ako nemamo za sve, a profesionalna vojska je podfinancirana, pa meni se čini da je pametnije uložiti u profesionalnu vojsku tako da se privuku oni kadrovi koji zaista imaju motivaciju, sposobnost itd. I mi na koncu i dalje imamo dobrovoljni vojni rok i time se isto može motivirati, ako se tamo osiguraju bolji uvjeti, mlade dečke, cure da dođu ako to žele, pojasnila je.

- Obvezni vojni rok je prestao biti obvezan jer mladi ljudi nisu željeli služiti ga, a ja se pitam kako ćemo mi nemotivirane mladiće u osam tjedana osposobiti da u današnjim uvjetima ratovanja za koje vidimo kako izgleda nažalost, možemo iz prvog kadra to gledati preko svojih mobitela, kako ćemo mi njih osposobiti da oni sami budu sigurni i da nas učine sigurnim?, poručila je.

- Bojim se da je to jedan PR trik. Kad čujem da to trebamo napraviti zato da nam djeca nisu tako puno na mobitelima, kosa mi se digne na glavi. Nije mi jasno što da ne budu na mobitelima, dat ćemo im pušku u ruke, dodala je u razgovoru za HRT.