ISTRAŽUJEMO Ministarstva nisu uštedjela planiranih 2 milijarde, ali plaće u državnim službama i dalje rastu

Iako je u trenutku donošenja proračuna za 2014. bilo sasvim jasno da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita, ministar financija Slavko Linić i u proračunu za 2014. već je ukalkulirao rast ukupnih proračunskih rashoda za zaposlene na 21,4 milijarde kuna odnosno za 3,5 posto u više u odnosu na ovu godinu. Samo izdaci za bruto plaće proračunskih korisnika trebali bi biti 4,1 posto veći: rastu sa 17,265 milijardi kuna u ovoj godini na 17,969 milijardi kuna u 2014.godini. Drugim riječima, sva ministarstva nisu u ovoj godini uspjela uštedjeti planirane dvije milijarde kuna, a na sve to izdaci za zaposlene i dalje rastu.

Milijuni administraciji

Prema analizi Jutarnjeg lista na plaće bi i u 2014. najviše trebalo potrošiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je i ove godine rekorder po probijanju planiranih troškova. Kada se zbroje ključne stavke za plaće iz tog ministarstva u 2014. će otići preko 7,7 milijardi kuna odnosno 3,8 posto više. Jovanović pritom probija baš sve planirane troškove: samo na administraciju planira potrošiti 34,5 milijuna kuna ili 5,6 posto više nego ove godine. Za bruto plaće zaposlenih u osnovnim školama ove je godine potrošio 3,4 milijarde kuna, a u idućoj treba osigurati 2,9 posto posto više, dok je najveći rast od 8,9 posto predviđen na plaćama zaposlenih u srednjim školama za koje iduće godine treba osigurati čak 1,98 milijardi kuna. Rast je predviđen i za plaće u znanosti i visokom obrazovanju za koje u idućoj godini treba osigurati 1,94 milijarde kuna ili 5,3 posto više nego ove godine.

Gotovo je nevjerojatno da upravo ministar Jovanović, koji je i ove godine najslabije kontrolirao izdatke za plaće, planira u tolikoj mjeri povećati izdatke svog ministarstva i iduće godine. Procjene o tome za koliko će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u 2013.godini premašiti plan varirale su od 200 do 700 milijuna kuna. No, nedavnim rebalansom proračuna to je Ministarstvo dobilo 580 milijuna kuna više nego što mu je bilo namijenjeno početkom godine.

Ukidanje dodataka

Kada je najavio smanjenje plaća početkom godine, ministar financija Slavko Linić ponajprije je mislio na ukidanje različitih dodataka na plaće. Jedan od način da to postigne bio je Centralne obračun plaća (COP) preko državne rizinice koji bi ograničio mogućnosti gomilanja dodataka. Međutim, veliki otpor COP-u pružali su dijelovi zdravstva i visokog obrazovanja, MUP-a i obrane. Ministar Linić više je puta najavio da će do kraja godine u COP biti uključeni svi korisnicni proračuna. Za one koji to ne učine, kazao je, “plaće neće biti osigurane”.

To se nikome, međutim, nije dogodilo. Nije se dogodilo niti daljnje smanjenje proračunskih rashoda za plaće koje je sasvim izvjesno u idućoj godini bez obzira na sve brojke koje su ministri predvidjeli na papiru. Ulaskom u proceduru prekomjernog deficita Hrvatska će morati smanjiti proračunski deficit u 2014. godini na 4,6 posto, a procjene govore da će to značiti tri do 6,6 milijardi kuna. Hrvatska će imati rok do 30. travnja 2014. da poduzme potrebne mjere i detaljno objasni Bruxellesu svoju strategiju konsolidacije javnih financija. To uključuje temeljitu reviziju rashoda s ciljem racionalizacije plaća, izdataka za socijalnu skrb i subvencija.