ISTINA O HRVATSKIM AUTOCESTAMA Rastući dug vinjete neće riješiti

Hrvatske autoceste u razdoblju od 2016. do 2020. godine moraju vratiti 2,678 milijardi eura kredita, pokazuje kreditna otplatna lista ove tvrtke. Prema toj listi HAC samo ove godine mora vratiti 518,4 milijuna eura, a najteža je 2019. godina kad će se morati vratiti 758,3 milijuna eura. Tome treba pridodati i kreditne obveze tvrtke Autoceste Rijeka - Zagreb koja ove godine mora vratiti 97 milijuna eura, zbog čega treba podignuti novih 70 milijuna eura kredita.

Stalno nova zaduženja

Kako bi HAC vratio dio svojih ovogodišnjih zaduženja, prošla je Vlada s Europskom bankom za obnovu i razvoj ugovorila kredit od 200 milijuna eura. Taj bi novac trebalo iskoristiti za otplatu kredita od listopada do prosinca. Za rate kredita koji dospijevaju od travnja do listopada HAC je raspisao natječaj za komercijalni kredit od 200 milijuna eura. Na natječaju su pobijedile zajednice ponuditelja koje čine domaće banke. Financijski stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju na neodrživost sadašnjeg modela rješavanja kreditnih obveza HAC-a. Kreditne obveze se otplaćuju novim kreditima i na taj način krediti podignuti za gradnju autocesta nikad neće biti otplaćeni. Osim toga, podizanjem novih kredita stvaraju se novi višemilijunski troškovi. Naime, svaki kredit košta. Primjerice, za novi kredit od 200 milijuna eura HAC će platiti dodatnih 48,3 milijuna eura kamata, te raznih dodatnih naknada i troškova. Dakle, u ovom slučaju dodatni troškovi kredita iznosit će oko 23 posto od ukupne svote glavnice kredita. Iako ove pokazuju kako je model refinanciranja postojećih kredita neodrživ za financijsko stanje države, ministar prometa Oleg Butković tvrdi: “Cilj nam je isključivo u dogovoru sa Svjetskom bankom reprogramirati postojeća kreditna zaduženja jer je to realna potreba, čime ćemo zasigurno osigurati prostor za sve daljnje potrebne korake u stabilizaciji poslovanja autocesta.” Dakle, novi ministar prometa tvrdi da će pokušati reprogramirati dugove uz pomoć Svjetske banke. Pojedini naši sugovornici tvrde da bi taj aranžman možda bio rješenje, ali u tom bi slučaju trebalo ugovoriti dugoročno kreditiranje na 20 godina uz jako nisku kamatu. No, veliko je pitanje je li tako nešto ostvarivo.

Obećanje o privatizaciji

S obzirom na vlastito financijsko stanje, HAC niti jedan kredit ne može podići bez garancije Vlade. A Vlada garanciju ne može odobriti bez odobrenja Europske komisije. Europska komisija dosad je Vladi dala dva odobrenja za izdavanje garancije. Naši sugovornici tvrde kako su ta odobrenja dana uz uvjet provedbe plana monetizacije javnog duga, odnosno davanja autocesta u koncesiju ili realizacijom javne ponude dionica HAC ONC-a. Europskoj komisiji predstavljena su oba plana i u Bruxellesu su prihvatili njihovu realizaciju kao kvalitetan model rješavanja javnog duga. Prema našim informacijama, u Ministarstvo prometa u studenome prošle godine stiglo je pismo iz Europske komisije u kojem se traže dodatna pojašnjenja oko IPO-a statusa mirovinskih fondova u tom procesu. Naši sugovornici tvrde da je upitno kako će Europska komisija reagirati na zahtjeve hrvatske Vlade za odobrenje garancija za nove kredite ako se ostvare najave ministra prometa da Vlada odustaje od koncesije ili IPO-a. Ministar Oleg Butković u nekoliko svojih javnih nastupa žestoko se suprotstavio ideji davanja autocesta u koncesiju ili privatizaciji HAC ONC-a kroz IPO. “Europskoj komisiji mora se ponuditi zadovoljavajuće rješenje ogromnog zaduženja HAC-a i ARZ-a kako bi Vlada dobila odobrenje za davanje državnih jamstava. Ako Vlada zaista odustaje od monetizacije javnog duga, u ovom se trenutku ne vidi rješenje koje bi zadovoljilo administraciju u Bruxellesu”, kaže jedan naš sugovornik.

Sporna rješenja

Ministar Butković kao rješenje za povećanje prihoda HAC-a prvo je ponudio uvođenje vinjeta, da bi nakon što je vidio prve analize tog rješenja reterirao te više nije čvrsti zagovornik tog modela. “Hoće li to biti realizirano na način beskontaktnog sustava naplate (videonadzor), vinjetama, sustavima globalnoga satelitskoga pozicioniranja (GPS), znat ćemo nakon završetka prvih preliminarnih analiza”. Naši sugovornici upozoravaju da vinjete ne bi donijele veće prihode cestarskim tvrtkama. Naše autoceste su sezonalnog karaktera. Najveći promet i zarada bilježe se od sredine lipnja do sredine rujna. Primjerice, turist koji u Hrvatsku uđe u Goričanu cestarinu u oba smjera platit će 432 kune. Da bi se dobio isti toliki prihod, turistu bi se trebala naplatiti vinjeta od 60 eura, što bi bilo enormno skupo.