Cijela Hrvatska zna za Istarski ipsilon i njegovu važnost za povezivanje najzapadnije hrvatske županije s ostatkom države, ali i sa zemljama srednje Europe. No, većina hrvatske javnosti nije čula za Istarsku lambdu - željezničku mrežu koja bi svojim aktiviranjem i modernizacijom mogla preobraziti željeznički promet u Istri i postati kotač zamašnjak razvoja kroz lakši i jeftiniji transport putnika i robe. Valja kao kuriozitet spomenuti i kako je davne 1866. godine Istarski Sabor donio prijedlog da se probije Tunel Učka i da se željezničkom prugom Istra spoji s Rijekom.
Kolike investicije su potrebne za izgradnju i modernizaciju obiju krakova Istarske lambde? Je li taj novac moguće povući iz fondova Europske Unije u skladu s Europskim zelenim planom i smanjivanjem emisije stakleničkih plinova koje donosi željeznički prijevoz? Kakav je interes gospodarstvenika i koje bi se robe prevozile željeznicom? Što bi brza, elektrificirana pruga značila za istarski turizam? Zašto pruga Lupoglav-Štalije, koja je zbog odrona zatvorena još 2009. godine, do danas nije stavljena u funkciju? Zašto vlakovi u Europi voze brzinama većim od 300 kilometara na sat dok su u Hrvatskoj prosječne brzine i deset puta sporije? Je li moguće modernu i brzu prugu u kratkom roku osposobiti u najzapadnijoj hrvatskoj županiji?
Na ta i druga pitanja, svoja su tumačenja danas dali brojni govornici na konferencija "Inicijativu za revitalizaciju željezničkog prometa u Istarskoj županiji" u Labinu u organizaciji Istarske županije, te u suradnji i partnerstvu s Gradom Labinom te tvrtkama Rockwool Adriatic d.o.o., Carel Adriatic i Valamar Riviera d.d.ž.
Istarski župan Boris Miletić smatra da je revitalizacija željeznice u Istarskoj županiji pitanje od iznimne važnosti kad govorimo o daljnjem razvoju prometne infrastrukture u Istri te općenito njezinom daljnjem gospodarskom uzletu. Kad je u pitanju prometna infrastruktura, proteklih 20-30 godina, smatra župan, najviše se ulagalo u onu cestovnu, dok je ona željeznička u najnezavidnijem položaju.
- Najslabija točka istarskog prometa je već godinama svakako željeznica: neelektrificirana, spora, degradirana u svakom smislu. Primjerice, trasa Lupoglav-Štalije je izvan prometa od 2009. godine, a u putničkom prijevozu se koriste stari, nepouzdani diesel-motorni vlakovi s prosječnom voznom brzinom oko 60 km/h. Pored toga, naša željeznica na mnogim mjestima još uvijek nema osigurane cestovno-željezničke prijelaze, prijevoz tereta je potpuno obustavljen, a onaj putnički je sveden uglavnom na prijevoz srednjoškolaca, ocijenio je župan dodajući kako je revitalizacija željeznice u Istarskoj županiji itekako potrebna i kad se govori o očuvanju okoliša, a željeznički je promet ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza.
- Želimo suvremen, ekološki i efikasan prijevoz putnika i tereta, u skladu sa smjernicama prometnog razvoja EU. Istarska županija želi biti otvoren i aktivan partner u razvoju istarske željeznice jer će se budućnost prometa u velikoj mjeri oslanjati upravo na željeznički promet, ističe Miletić.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, i prometa i infrastrukture Alen Gospočić iznio je planove Vlade po pitanju ulaganja u željezničku infrastrukturu.
- Nakon uspješnog restrukturiranja cestovnog prometa, na redu je došla željeznica i po prvi put u povijesti nemamo problema s financijama jer je Hrvatski na raspolaganju oko 5,5 milijardi eura iz EU fondova, nacionalne komponente i bankovnog sustava. U planu je obnova 780 km pruga, u što je uključena i ona na području Istarske županije. Također, Vlada do 2023. godine planira obnoviti pola voznog parka s novim vlakovima te razviti nove vlakove na baterijski ili hibridni pogon. Treći cilj je povećati mobilnost građana te da sva djeca do 18. godine života imaju besplatan prijevoz vlakom na području cijele Hrvatske, poručio je državni tajnik najavivši da je Istra regija koju čeka svijetla budućnost, kako u cestovnom, tako i u željezničkom prometu.