Nekad je bilo jednostavno, barem se tako činilo. Kada je država htjela ohladiti pregrijanu ekonomiju, središnja banka podigla bi kamatu. Krediti bi postali skuplji, ali i novac u banci zbog više kamate donosio bi veću zaradu deponentima, sigurniju od dionica i drugih papira kojima se trguje na tržištima kapitala. Zadržavanje novca na bankovnim računima usporilo bi rast BDP-a, ali to je bio dio scenarija. Kada se ekonomija ohladila, a s njom i neugodno povišena stopa inflacije, središnje banke spuštale su kamatu, novac je postao jeftiniji, novi krug velikog trošenja mogao je početi.
Sada, kada kamate rastu nakon deset gotovo beskamatnih godina, krediti su također postali skuplji, ali kamata na depozite i dalje je gotovo jednaka nuli. Novac na bankovnom računu...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....