VEDRANA LIKAN

‘Intervenirati se trebalo u stambenu politiku još unazad dvije, tri godine. Na papiru ovo djeluje obećavajuće...‘

Ako će se najavljene mjere provoditi prema ‘lex specialis‘ onda to dobiva dodatnu dimenziju, u suprotnom će se problematika produbiti



 

 Nikola Vilić/Cropix

Stambenu bi politiku trebalo sagledati kao veliku intervenciju nakon 20 plus godina, šteta što dolazi kao hitna vatrogasna mjera jer se problematiku nepriuštivog stanovanja moglo prepoznati te intervenirati još unazad dvije, tri godine, prokomentirala je stručnjakinja Vedrana Likan, direktorica Colliersa, predstavljeni Nacionalni plan stambene politike RH.

- Profesionalno već dugo naglašavam da je aktivacija imovine u državnom vlasništvu i u vlasništvu lokalne samouprave ključ u rješavanju nepriuštivosti stanovanja, to je najbrži i najjednostavniji korak. Ali vidjeli smo samo natuknice Nacionalnog plana stambene politike, koji je zapravo zakašnjeli, a pitanje je koliko je nekretnina u državnom i gradskom vlasništvu nekontrolirano u smislu njihova broja, vrijednosti, korisnika... Osim ako u tišini nije napravljena neka analiza, možemo svjedočiti da se tek sad kreće u akciju: popisivanje tih nekretnina, analiziranje, izbacivanje... - dodala je.

Obećavajuće, ali...

Istaknula je kako sve napisano na papiru izgleda obećavajuće, ali treba uzeti u obzir da svaki zakon i svaki pravilnik trebaju proći svoju proceduru, osim ako nije "lex specialis".

- Ako je Vlada prepoznala problematiku nepriuštivosti stanovanja kao izvanrednu situaciju te kreće u, kako je najavljeno, javno-privatno vlasništvo - što je na nas nepoznati pojam - te u gradnju novih stambenih jedinica - što ima svoj vremenski horizont - time se intervenira u višeslojnu zakonsku regulativu.

Ako će se te intervencije provoditi po ‘lex specialis‘, što znači da budu iznad svih drugih važećih zakona, onda sve to dobiva dodatnu dimenziju. Jer, govorimo li o redovnim procedurama i potrebnom vremenu gradnje, prve konkretne korake vidjet ćemo tek za dvije do tri godine, a u međuvremenu će se problem stambene problematike dodatno produbiti.

image

Vedrana Likan

Tomislav Krišto/Cropix

Dakle, pitanje je hoće li si Vlada omogućiti bržu provedbu regulativnih koraka od ideje do realizacije, uključujući sve potrebne dozvole i priključke, budući da znamo da je prosjek realizacije za, primjerice, greenfield projekte između pet do sedam godina. Također, za aktivaciju zemljišta u državnom ili gradskom vlasništvu potreban je i dugoročan master plan koji uključuje projektiranje ‘živih‘ naselja uz održive, sociološke i ekonomske aspekte, a ne spavaonica. U konačnici, ostaje i pitanje političke suradnje na razini država - lokalna samouprava, što može utjecati i na donošenje odluka - rekla je.

Država kao menadžment kompanija

Iz mjere kojom će stanovima u privatnom vlasništvu kojima upravljati država, odnosno APN, rekla je da se može iščitati da će država pojaviti kao menadžment kompanija koja će jamčiti određenu pravnu i financijsku sigurnost, dakle ekonomske rezultate, a na vlasniku je da održava i investira u nekretninu ako se, primjerice, pokvari neki uređaj ili treba obojiti zidove.

- Tu u stvari država postaje jedan tržišni igrač, ulazeći u ulogu koju prije nije imala, a to je menadžment kompanija u segmentu ponude na komercijalnom tržištu, što se po definiciji odnosa dosad nije pokazalo uspješnim. Ostaje i pitanje kako će motivirati te vlasnike da se jave na poziv - rekla je, dodajući kako bi tu mjeru, ako se tržište pokrene i postavi na svoje zdrave ekonomske postavke, trebalo ukinuti jer će "zadirati u osnovnu ekonomsku logiku".

- Mogu tu povući paralelu s APN-ovim subvencijama koje su kasnile u startu, a zatim tijekom nekoliko godina kumovale problematici s kojom se danas susrećemo - istaknula je.

Za kraj je rekla da treba razlikovati tri kategorije stanovanja: socijalno, održivo i komercijalno.

- Socijalno je u svakoj definiciji odgovornost javne uprave, priuštivo je odgovornost javne i tržišne, a komercijalno je isključivo tržišne. Država bi trebala intervenirati u socijalno stanovanje, odnosno u studentsko stanovanje, stanovanje znanstvenih novaka te starijih, a toga se uopće u ovoj problematici ne dotičemo.

Priuštivo stanovanje ulazi u segment radničke klase, što je dominantna paradigma našeg društva, a u zadnje vrijeme svi su oni na neki način žrtve komercijalnog stanovanja gdje je svaki privatni investitor prvenstveno vođen rezultatom kroz prihod, prinos i profitabilnost - rekla je Vedrana Likan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2024 18:27