U Hrvatskoj je ukupno 130 agregatora, kako piše u popisu Ministarstva rada, iako je do pravog broja teško doći jer se stare tvrtke neprestano zatvaraju, a nove otvaraju.
Isti model poslovanja preko posrednika, agregatora, koji umjesto platformi zapošljavaju dostavljače, osim u Hrvatskoj, događa se u Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Portugalu, Grčkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, na Malti i Cipru.
S obzirom na to da je 130 domaćih agregatora tražilo 10.632 dozvole za strane dostavljače, državni inspektori rada u zadnja dva mjeseca, doznajemo, češljaju agregatore tražeći prekršaje. Posjetili su ih dosad 54, kako su potvrdili za Jutarnji.
Ono što je Jutarnji našao analizirajući popis domaćih agregatora jest da nekolicina velikih agregatora zapravo drži većinu tržišta.
Dok ne dignu glas
Njih 20-ak ima promet preko 150 milijuna kuna, tvrtka jednog vlasnika često ima više tvrtki sličnog imena, neke su ugašene, neke u stečaju, a neke su preuzeli državljani BiH i Srbije. Slučaj je to, vidi se iz javnih podataka, s agregatorima Hrvoja Pernara, inače vlasnika tvrtke Crni zec koja zapošljava veliki broj dostavljača, a lani je uprihodila dva milijuna kuna.
Četiri su njegove tvrtke - Urban ride 013, Urban ride 035, Suton Driver i Kakadu prijevoz - sada prepisane na državljane Srbije i BiH. Pritom je Pernar neke tvrtke preuzimao i od Slobodana Miševića, također vlasnika velikog domaćeg agregatora Delta Route, koji je 2021. ostvario pet milijuna kuna prihoda. Na isti način neke Miševićeve tvrtke, poput one naziva Dobri uvjeti, preuzeli su srpski državljani. Sličan je obrazac i u tvrtkama Splićanina Nevena Karlića koji ih ima desetak, među njima N. & N. Karlić Delta, koje idu od 001 do 006, a neke su, opet, preuzeli državljani BiH.
Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, koji se bavi problematikom platformskog rada, kaže da se "ne može znati koliko je to raširena pojava".
"Mi znamo da postoji organizirana grupacija koja je u posao agregatora ušla samo kako bi zaradila, ali koliko su to česte prakse ne možemo znati dok dostavljači sami ne dignu glas", ističe.
Neregulirana prava
Kiš pritom smatra da je problematičnije što će se do kraja godine, novim Zakonom o radu, ozakoniti poslovanje agregatora.
"Mi sada u članku Zakona o radu 221. imamo agregatore i imamo reguliranu naplatu poreza, ali nemamo regulirana prava radnika", navodi.
Kiš prognozira da će se ipak ozakonjenjem agregatora otvoriti put vlasnicima tih tvrtki da u još većoj mjeri dovode i zapošljavaju strane radnike, čime će se rušiti cijena domaćeg radnika.
U nedjelju su i članovi Možemo! poručili da bi se tzv. agregatori trebali isključiti s popisa poslodavaca jer su oni zapravo posrednici i ne mogu garantirati posao, već bi umjesto toga digitalne platforme trebale direktno ishoditi dozvole za boravak i rad stranaca.
