SVEN PEREC (36)

Informatičar, pobjednik kulinarskog tv showa i - kralj batata: ‘Od njega radimo tjesteninu, ali i kremšnite...‘

Za batat nije bio čuo do prije sedam godina kada mu je partnerica rekla da joj je fin, a danas proizvodi do 60 tona

Sven Perec

 Željko Hajdinjak/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


Sven Perec svestrani je čovjek. Radi kao informatičar, kuhao je u televizijskom showu i pobijedio, a posljednjih se godina bavi uzgojem batata. Iz Šandrovca je kod Bjelovara, diplomu inženjera računarstva stekao je u Splitu. Otkad mu je dugogodišnja partnerica Karolina prije sedam godina spomenula da joj je batat fin, što je često poslije umalo i požalila, Sven, koji dotad nije bio niti čuo za batat, uskoro je postao strastveni ljubitelj zdrave namirnice.

Da je samo kao gurman zavolio batat, partnerici bi srce bilo na mjestu, ali Sven se upustio u poljoprivredu, što je u Hrvatskoj velika avantura i još veća glavobolja, znala je. I kao da ni to nije dovoljno, Sven je aplicirao na mjeru 6.2.1, dobio novac i uložio u mali pogon za proizvodnju tjestenine s batatom te već razmišlja kako da namakne još novca za veći pogon i vlastitu pakirnicu.

Dotad ga poljoprivreda nije zanimala. Dovoljno mu je bilo, kaže, gledati kako se muče njegovi roditelji.

Kada je Sven odlučio saditi batat, slatki krumpir rijetko je bio na meniju prosječnog Hrvata.

image

Sven Perec

Željko Hajdinjak/Cropix

Stvarni problemi

- Kad je Karolina u nekom časopisu naišla na tekst o batatu i rekla da joj je fin, spomenula je i da bismo mogli malo batata posaditi u vrtu, tek toliko da ga imamo za sebe. Naručili smo prvih sto sadnica i sadili ih na razne načine, dio s folijom, dio bez, s navodnjavanjem, bez njega, koristili smo različita gnojiva i različito pripremali tlo - kaže Sven, koji se već sljedeće godine usudio posaditi 20.000 sadnica batata i shvatio u što se upustio.

- Tek kad posadite prvi put veću količinu, nailazite na stvarne probleme o kojima nećete pročitati ni u kakvim radovima i na internetu. Kod batata je problem, recimo, bio gredičar polagač, stroj koji nam je trebao za izradu gredica i postavljanje folije. Brat Slaven, koji nema nikakvo formalno znanje za izradu strojeva, ali ima talent, sam ga je napravio. Potom shvatite da imate problem sadnje koja je prespora. Slaven je na netu vidio neke ručne sadilice, da ne moramo biti sagnuti, nego smo sadili stojeći, što je ogromna prednost - kaže Sven, zahvalan bratu Slavenu.

image

Sven Perec

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Sadnice su kupovali po kunu, a od sadnica koje su kupili godinu prije sami su proizveli dio novih i shvatili da se trebaju posvetiti uzgoju rasada jer, kaže, taj je batat bio triput bolji nego onaj od kupljenih sadnica. Nije jeftino baviti se poljoprivredom, pa niti uzgojiti batat. Uglavnom, kaže, u ovih osam godina koliko se bave tim uzgojem, nemaju ni lipe zarade. Sav prihod uložen je u daljnju proizvodnju.

- Napravili smo skladište za 40 tona batata, klijalište koje daje 250.000 sadnica godišnje, uložili smo u pogon za preradu batata u tjesteninu, u neke strojeve, opremu... ukupno i više od pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Od fondova sam ja prošao na dvije, a mamin OPG na jednoj mjeri, ukupno za 85.000 eura bespovratnih sredstava - računa.

image

Sven Perec

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Prva mjera na kojoj je Sven prošao je ona za mladog poljoprivrednika, kojom je dobio 25.000 eura, što je polovica raspoloživog iznosa jer mu poljoprivreda nije primarna djelatnost. Za taj je novac kupio veći traktor, frezu za njega, sadilicu i vadilicu. Vaditi batat, najveći je posao, kaže Sven.

S novcem od mjere 6.3.1, koju je dobila majka, kupili su mali traktor za polaganje folije i vađenje batata, a Sven je prošao i na mjeri za male poljoprivrednike, koja je namijenjena pokretanju nepoljoprivrednih djelatnosti, preradi, kojom je dobio 50.000 bespovratnih eura. Sve se to odvijalo tijekom četiri godine, pa Sven smatra da im je država dosta pomogla.

image


Sven Perec

Željko Hajdinjak/Cropix

Zdrava namirnica

- Pomogla nam je ubrzati sve iako bismo i sami kad-tad to kupili. No, nikad se ne bih usudio u pogon uložiti toliki novac da ga nismo bespovratno dobili - iskren je.

Svenov OPG danas je na 40 do 60 tona batata godišnje, a da ga imaju i 100 tona, sve bi se, kaže, prodalo. Veleprodajna cijena narančastog batata je od 4,5 do 8,5 kuna u svibnju i lipnju. Ta je cijena iz godine u godinu sve veća i kako su ove godine ulazni računi bili znatno veći nego dosad, Sven očekuje barem 30 posto višu cijenu batata u veleprodaji.

- Batat se smatra zdravom namirnicom, smiju ga jesti i dijabetičari jer sadrži spororazgrađujuće šećere, kupuju ga sportaši, mame za kašicu za bebe i svi ostali koji vole taj sladak okus batata - kaže Sven.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Kad govori o jelima, Sven zna o čemu priča jer dobar je kuhar; kremšnite od ljubičastog batata ponosno je stavio na web stranicu OPG-a.

Kad se sagradi pogon, morat će po uvjetima za prolaz na natječaju nekoga zaposliti. Mislio je zaposliti brata, ali on se u međuvremenu zaljubio, pa za curom otišao u Švicarsku.

U daljnjem ih širenju zasad sprečava inflacija. U susjedstvu su kupili staro imanje, ruiniranu su kuću namjeravali srušiti i sagraditi halu od 300 do 400 četvornih metara za skladištenje i preradu, a možda i sortirnicu batata.

- Drago mi je da nismo u to ušli jer su cijene materijala otišle u nebo i mislim da bismo upali u ogromne probleme da bismo to i završili - kaže.

image
Željko Hajdinjak/Cropix

Nova tržišta

Na proizvodnju tjestenine Sven Perec osobito je ponosan.

- Drugu klasu, koju otkupne stanice neće ni pogledati, a na polju je 20 posto takvog batata, prerađujemo u tjesteninu. Batat nema glutena, pa s tehnologijom kakvu mi imamo ne može biti jedini sastojak. Zato mu kao bazu dodajemo brašno durum krupice, koju, na žalost, uvozimo.

U Hrvatskoj ne postoji mlin koji bi samljeo durum pšenicu. Posijali smo durum i htjeli bismo imati svoje brašno - kaže. Takva je logika dobra i za okoliš jer da se, promišlja Sven, većim iskorištavanjem hrane izvan prve klase stvara nova hrana i time se smanjuje potreba za naftom za sadnju dodatnih površina.

U pogonu kapaciteta tri tone trenutno se proizvodi oko 500 kilograma tjestenine mjesečno, a količina se konstantno povećava jer se stalno otvaraju nova tržišta.

Sven namjerava ulagati u nove tehnologije, a neki je dan sam napravio stroj koji rješava travu u polju batata, čime će, kaže, štedjeti silne sate košnje.

O povećanju proizvodnje zasad ne razmišlja jednostavno zato što nema vremena da bi radio više. Stalan posao ne usudi se ostaviti.

- Poljoprivreda u Hrvatskoj ne donosi sigurnost - kaže.

Osobna karta

Ime i prezime: Sven Perec

Dob: 36 godina

Mjesto: Šandrovac kod Bjelovara

Zanimanje: informatičar

Površina: 3 hektara

Proizvodnja: 50 tona batata, 3 tone tjestenine od batata

Poslovni moto: Druga klasa nije otpad

image

Najbolji mladi poljoprivrednik 2022.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 20:16