INFOGRAFIKA Potrošnja države veća za 1,5 milijardi! Nisu htjeli smanjiti plaće birokratima!

Iako je Vlada dugo uvjeravala javnost da će rebalans biti samo ‘tehnički’ te da neće povećati rashode ni deficit, ma kako to bilo teško, na kraju je ipak morala priznati poraz. Potrošnja države bit će veća za 1,5 milijardi kuna, uglavnom zato jer se na plaćama nije dovoljno uštedjelo. Problem se nije dalo riješiti ‘preraspodjelom sredstava unutar ministarstava’, već je izlaz opet pronađen - u povećanju prihoda. Oni će se biti veći za 1,4 milijarde kuna, a preostalih 100 milijuna kuna namaknut će zaduživanjem.

- Na papir je stavljeno ono što se moglo i očekivati. Deficit je ostao približno isti, ali činjenica je da su probijeni rashodi. S obzirom da bi se konsolidacija trebala provesti upravo kontrolom rashoda, rebalans proračuna je korak unazad, kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Kada je u veljači ove godine donesen proračun, ministar financija Slavko Linić bio je uvjeren da na plaćama može uštedjeti oko dvije milijarde kuna, mjerama poput otkazivanja ugovora o djelu i prekovoremnih sati. Kao što su mnogi upozoravali, pokazalo se da to nije moguće.

Male uštede

Na kraju je bio prisiljen povećati rashode sa 118,8 milijardi kuna na 120,3 milijarde. Tako su u odnosu na prošlu godinu, unatoč velikim ambicijama, izdaci proračuna smanjeni za tek 1,1 milijardu kuna. Osim za plaće, Vlada je morala više novca izdvojiti za kredit Brodosplita, 340 milijuna kuna, zatim na plaćanje kamata, 400 milijuna kuna, a za povrat duga umirovljenicima treba joj još 150 milijuna kuna.

Konačni saldo bio bi i mnogo lošije da nije uspjela uštedjeti nešto novca, uglavnom na materijalnim rashodima. S druge strane, prihodi su porasli sa 108,9 milijardi kuna na 110,3 milijarde. U odnosu na prošlu godinu to je čak tri milijarde kuna više, unatoč tome što će ekonomija ove godine pasti oko 1,5 posto. Kada se sve zbroji i oduzme, premijer Zoran Milanović smatra da se Vlada ipak drži plana jer deficit proračuna nije povećan. Iznosi tri posto BDP-a, dok je prošle godine bio četiri posto.

Ovo nije štednja

- Prihodi su planirani konzervativno, na kraju su nadmašeni, ali nažalost nadmašeni su i rashodi. Naglašavam da je ovo proračunska prilagodba, a ne štednja. Štednja je kad višak staviš na stranu - pojasnio je premijer.

Ne sviđa mu se izraz antirecesijske mjere jer mu to zvuči kao vokabular iz '70-tih i '80-tih godina.

- Antirecesija ima prizvuk antifašizma i antiglobalizma... - rekao je.

Bez obzira što se premijeru sviđa, Vlada se ipak nije držala plana, ne samo kada je riječ o rashodima, nego i prihodima. Porezno opterećenje je na kraju ipak povećano i svi su ekonomisti suglasni da je na taj način produbljena recesija.

- Povećanje prihoda bilježimo na jačanju fiskalne discipline - rekao je Linić. Kako su odlučili robne strateške rezerve za naftu prikazivati u proračunu, ti su prihodi povećani za 550 milijuna kuna. Od HNB-a je stiglo više od 400 milijuna kuna, a od telekomunikacijskih operatera do kraja godine bit će uplaćeno 300 milijuna kuna.

Negativne reakcije

Iako su neki prihodi manji od plana zbog pada potrošnje, uključujući i PDV, od tog je poreza ipak ubrano 2,3 milijarde kuna više nego lani zbog dizanja stope na 25 posto. No, u odnosu na plan, najveći rast prihoda ostvaren je pritezanjem tvrtki koje nisu uplaćivale doprinose. Naravno, porezi se moraju plaćati, kaže Nestić, ali on smatra da bi za ekonomiju bilo bolje da porezno opterećenje nije povećano.

Ako su prihodi od doprinosa veći jer su naplaćeni dugovi, onda bi trebalo smanjiti stopu doprinosa za, primjerice, jedan postotni bod.

Umjesto takvog neselektivnog povećanja poreza, on smatra da bi za ekonomiju bilo bolje da se Vlada odlučila za drugačiji pristup. Rješenje je trebalo tražiti na strani rashoda, selektivnim rezanjem onih koji nisu nužni.