INFOGRAFIKA: JESTE LI I VI VRŠNJACI JUTARNJEG LISTA? Kako zamišlja, živi i što radi generacija s kraja prošlog milenija

ZAGREB - U Hrvatskoj ih ima više od pola milijuna. Ne mogu zamisliti život bez interneta, stalno su online, najvažnije im je biti svoj, kreativan i što bolje raspolagati svojim vremenom. Potpuna su suprotnost mladim urbanim profesionalcima (yuppie) koji su prevladavali 80-ih godina prošlog stoljeća: u to vrijeme oni su se tek rađali. I njima su materijalna sigurnost i karijera važni, ali nisu na prvome mjestu. Oni žele maksimalnu kontrolu nad svojim vremenom, idealni omjer danog i dobivenog, slobodu i samosvojnost.

Oni su milenijci, generacija rođena između 1980. i 2000. godine - generacija u kojoj su najstariji među njima ulazili u odraslu dob kad je izašao prvi broj Jutarnjeg lista, a najmlađi su se tek rađali.

Danas imaju između 16 i 35 godina. Obrazovaniji su od bilo koje generacije prije njih (svaki treći stariji od 25 godina ima završen fakultet), a osobito prednjače žene: dok je u generaciji ispred njih - generaciji X, rođenoj od 1965. do 1980. godine - sa 30 godina fakultetsku diplomu imalo tek 20 posto žena, danas ih, u istoj dobnoj skupini, ima dvostruko više. Udio mladih žena koje imaju završenu samo osnovnu školu tijekom te jedne generacije pala je za čak osam puta: danas je takvih manje od tri posto.

Kasnije stupaju u brak, kasnije imaju djecu, međutim, barem po uvjerenjima, čvrsto pripadaju krugu južnoeuropskih država: tri četvrtine ih živi s roditeljima, isti udio ih se u budućnosti vidi s djecom i obitelji, a više od 90 posto njih deklariraju se kao vjernici.

U području zapošljavanja i zarade milenijci su izvukli deblji kraj: posao su tražili ili nastojali, kao najmlađi radnici, zadržati tijekom krize. Mnogima nije uspjelo.

Nezaposlenost mladih osoba u Hrvatskoj je među najvišima u Europi. Na Zavodu za nezaposlene milenijci čine 40 posto. Većina onih koji rade imaju ugovore na određeno vrijeme; tek manji dio njih izabralo je imati takav posao.

Hrvatski milenijci u nizu su stvari konzervativniji od vršnjaka u zapadnoj i, osobito, sjevernoj Europi, a u nekim stavovima konzervativniji i od generacije koja im prethodi. Iako iznad svega cijene vlastitu slobodu, to se ne odnosi i na opće poštivanje ljudskih prava: trećina ih homoseksualce smatra neprihvatljivima.