ZAINTERESIRANE I VELIKE SVJETSKE KOMPANIJE

INA ULAZI U UTRKU ZA NAFTOM U CRNOGORSKOM PODMORJU 'Crno zlato' u zajedničkom moru

Objava crnogorskog Ministarstva ekonomije o natječaju raspisanom za istraživanja nafte i plina u jadranskom podmorju izazvala je dosta reakcija i u Hrvatskoj zbog neriješene granice u bokokotorskom zaljevu
 AP

Objava crnogorskog Ministarstva ekonomije o natječaju raspisanom za istraživanja nafte i plina u jadranskom podmorju izazvala je dosta reakcija i u Hrvatskoj zbog neriješene granice u bokokotorskom zaljevu. Tko će, gdje i kako istraživati ako morska granica dviju država nije definirana, nego je u privremenom režimu već 10 godina, od 2003. kad je sporazum potpisao Tonino Picula, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova. Iako granica na Prevlaci po tom sporazumu već dugo funkcionira, pojednostavljeno rečeno, tako da Hrvatska kontrolira kopno, a Crna Gora more, na najavu nadmetanja uzbunili su se politički duhovi, piše Slobodna Dalmacija.

Tako su prije nekoliko dana Branko Bačić i Nikola Dobroslavić, prvi ljudi HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, sazvali novinare da bi izrazili svoje neslaganje s istraživanjima nafte i plina prije nego se točno ne definira južna granica RH. Nakon njihova istupa u zraku je ostalo nekoliko neriješenih pitanja.

Granica nije prepreka

Na primjer, sumnja li se na bogata nalazišta plina i nafte točno na granično neriješenom području koje je, kažu hadezeovci, veličine Korčule? Iako je gotovo nevjerojatno da nafta prepoznaje granicu, može li se naftu i plin eksploatirati zajedno kako je to uobičajeno u svijetu, pa ugovorno izbjeći granične probleme?

Prof. dr. Igor Dekanić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za naftu, na naše pitanje kaže da nije stručnjak za pitanja granice, ali svejedno ne vidi kakav bi problem trebala biti privremeno (ne)riješena granica kad se u svijetu suradnja na istraživanju i eksploataciji energenata odvija i na mnogim granično neriješenim područjima, pa kompanije država koje se inače ne slažu oko crta razgraničenja zajedno troše desetke milijuna dolara na istraživanju ili eksploataciji.

Po mišljenju prof. dr. Dekanića, istraživanja su skupa i u pravilu se ide u konzorcije, pri čemu je indikativno zanimanje neke od svjetskih megakompanija. Ako u posao uđe jedan ili više “prvoligaša” naftnog biznisa, uvijek za partnera uzima lokalne kompanije, u ovom slučaju Inu, kao istraživački najsposobniju na ovom području.

Za stručnjake Ine to ne bio prvi put da istražuju na južnom području. Naime, još od 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je “Chevron” pokazao zanimanje za južnodalmatinsko podmorje i pokrenuo istraživanja, Ina je bila partner. Hrvatska je kompanija i posljednjih godina provodila istraživanja na tom području.

Prof. dr. Dekanić ističe da će biti zanimljivo vidjeti tko će se javiti na crnogorski natječaj. Ako među zainteresiranim kompanijama bude norveški “Statoil”, vodeća tvrtka u istraživanju dubokog podmorja, bit će to signal da teza o velikim rezervama nije za odbaciti.

No, što o svemu kažu Crnogorci? Draženka Bećirović, savjetnica u Ministarstvu ekonomije u Podgorici:

– Međunarodni tender je raspisan, a konačne rezultate ćemo znati u veljači sljedeće godine, kad ćemo i objaviti koje su se kompanije javile. Do tada vam mogu jedino otkriti imena zainteresiranih kompanija s pretkvalifikacijske liste – kazala nam je Bećirović.

Prema njihovim podacima, na listi su 24 kompanije, među kojima je i nekoliko velikih globalnih “igrača” kao što su “Statoil Asa” iz Norveške, “Exxon Mobile” iz SAD-a, “Nippon Exploration” iz Japana, te ENI i “Edison” iz Italije. Od kompanija iz regije javio se “NIS Gazprom Neft” sa sjedištem u Srbiji, “Hellenic” iz Grčke i hrvatska Ina, inače najveći opskrbljivač Crne Gore naftom.

Gdje će se istraživati po natječaju? Je li u to uključeno i sporno područje Prevlake? Draženka Bećirović “Slobodnoj” je dostavila i kartu takozvanih blokova s nadmetanja na kojoj je vidljivo da područje Prevlake nije ucrtano.

Štoviše, blokovi nisu ni blizu granične crte, što tumači željom da se izbjegnu granična pitanja. Istraživanja se trebaju provoditi u podmorju na crti udaljenoj dva do tri kilometra od obale, od krajnjeg juga, područja Ulcinja, negdje do Budve, na desetak milja od ulaza u Boku kotorsku. Prevlaka je zasad na čekanju.

Kakvi su planovi Ine u hrvatskom podmorju, još se ne zna. Naime, ne postoji nikakav međunarodni natječaj, niti je najavljen. Kad je riječ o Crnoj Gori, iz Ine su potvrdili zanimanje za projekt, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:13