U 12 i 15 sati počela je još jedna sjednica Vlade, a uvodno se obratio premijer Andrej Plenković.
- Danas ćemo na sjednici Vlade donijeti važnu odluku za naše sugrađane koji su u problemima s komarcima. Za Osječko-baranjsku županiju izdvojit ćemo 3 milijuna kuna, a dva milijuna kuna za Vukovarsko-srijemsku i nadamo se da će im to pomoći, rekao je Plenković.
Zatim se osvrnuo na situaciju s cijepljenjem.
- Prvo, mi smo u situaciji da imamo cijepljenih najmanje 46,8% odraslih osoba, s dvije doze je cijepljeno 39%, što nije dovoljno. Europom se širi mnogo zarazniji delta soj koji će sigurno prevladati na našem kontinentu. U zemljama koje su dobro procijepljene pojavljuje se situacija da neovisno o porastu broja zaraženih nemaju značajan porast hospitalizacija i to je važno napomenuti, rekao je Plenković.
- Rizik zaraze veći je kod onih koji nisu cijepljeni, na 44 necijepljenje zaražene osobe jedna će preminuti. Pozivam kronične bolesnike i starije da se cijepe. Od početka pandemije 8230 osoba preminulo je od ili s covidom, a više od 92 % bili su stariji od 60 godina. Cjepiva ima u izobilju i može se cijepiti bilo tko, rekao je premijer i ponovno podsjetio što je njegova Vlada učinila po pitanju očuvanja radnih mjera.
- Stalno smo u ovoj krizi imali na umu misao vodilju – kod nas nije došlo do socijalne frakture, tj. krize i nezaposlenosti. Ohrabrujući su brojevi o osiguranicima. U odnosu na prošlu godinu više od 50.000 je zaposleno. Imamo više osiguranika nego 2019. To je sve ohrabrujuće, ali da bismo nastavili ove povoljne trendove, moramo voditi konstruktivan dijalog s partnerima, rekao je.
Podsjetio je i na dogovor o uvjetovanju potpora covid potvrdama.
- S ministrima Ćorićem i Aladrovićem je dogovoren mehanizam gdje je planirano da potpora od 4.000 kuna nastavi, treba stimulirati poslodavce i zaposlenike za covid potvrdu i kod onih gdje više od 70% radnika ima potvrdu dobivat će stopostotnu potporu, a kod ostalih ovisno o situaciji. Tako želimo potaknuti proces cijepljenja kod svih. Ovo je situacija u kojoj ovisimo jedni o drugima i što je više građana zaštićeno, to bolje, dodao je.
Zatim se ponovno vratio na cijepljenje i najavio izmjenu o kriterijima.
- Omogućit ćemo svim hrvatskim državljanima, neovisno od tome imaju li zdravstveno osiguranje, da se cijepe. Hrvati iz BiH ili s bilo kojeg kraja svijeta mogu doći ovdje i cijepiti se. Imamo toliko doza cjepiva na raspolaganju da ćemo cijepiti sve koji to žele, to će biti naš doprinos obuzdavanju pandemije, rekao je premijer.
Na koga se sve odnosni odluka?
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da se tom odlukom osigurava mogućnost cijepljenja i osobama koje nemaju status osigurane osobe po zakonima kojima se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Hrvatskoj.
"Svi stanovnici Hrvatske, neovisno o državljanstvu i statusu osiguranja, pripadnici su istog kolektiva u epidemiološkom smislu i jednako doprinose širenju infekcije u populaciji", kazao je. Stoga je, poručio je, u cilju zaštite osiguranih hrvatskih građana epidemiološki opravdano cijepiti i sve neosigurane osobe.
Odluka se odnosi na hrvatske državljane koji nemaju status osigurane osobe po zakonima kojima se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Hrvatskoj, za sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji se zateknu na njezinu teritoriju te za sve osobe koje imaju strano državljanstvo, a zateknu se na teritoriju Hrvatske.
U vezi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca, Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo zdravstva da u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su suočene s najezdom komaraca, te nadležnim zavodima za javno zdravstvo poduzme odgovarajuće mjere.
Vlada će pružiti financijsku pomoć za područje Osječko-baranjske županije u iznosu do najviše 3.000.000 kuna i za područje Vukovarsko-srijemske županije u iznosu do najviše 2.000.000 kuna.
Solidarna pomoć Litvi
Vlada je uputila i žurnu pomoć Litvi u ukupnoj protuvrijednosti od 1.041.719 kuna zbog povećanog broja ilegalnih prelazaka državljana Sirije i Iraka te drugih država između granice Bjelorusije i Litve.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako je u par tjedana tu granicu prešlo više od 2000 migranata, što je 25 puta više nego cijele prošle godine.
Stoga je jučer Litva aktivirala Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i zatražila pomoć od institucija i tijela EU te država članica. Hrvatska će, kao izraz solidarnosti, Litvi poslati šatore, krevete na kat, madrace, jastuke, deke i vreće za spavanje.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila mišljenje da prihvaća Izviješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2020. godinu.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je kako je na kraju prošle godine bilo ukupno 1.241.085 korisnika mirovine i 1.536.300 osiguranika.
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosila su 42,15 milijardi kuna te u strukturi ostvarenih ukupnih rashoda čine 95,78 posto.
Aladrović je napomenuo da se udio rashoda za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u znatno povećao te iznosi 11,54 posto.
Ured za sprječavanje pranja novca lani otvorio 403 predmeta
Vlada je u petak prihvatila izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2020. godinu, koji je u tom razdoblju otvorio 403 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma, a 254 su proslijeđena nadležnim tijelima.
Kako je izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, Ured je lani otvorio 403 predmeta sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma.
Pritom su 254 slučaja proslijeđena nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje. Od toga je 249 slučajeva bilo sa sumnjom na pranje novca, a pet na financiranje terorizma, rekao je Marić.
U okviru 254 proslijeđena slučaja Ured je operativno analizirao gotovo četiri tisuće transakcija povezanih s više od tisuću fizičkih i pravnih osoba, a sudionika u transakcijama, napomenuo je ministar.
Ured, koji djeluje u sastavu Ministarstva financija, izdao je i 46 naloga bankama za blokadu sumnjivih transakcija, u ukupnom iznosu od 33,8 milijuna kuna. U okviru međunarodne suradnje i razmjene podataka potrebnih za otkrivanje konkretnih slučajeva, Ured je uputio 130 zamolbi u 42 države, a zaprimio 114 zamolbi iz 37 država.
Marić je podsjetio i da je Registar stvarnih vlasnika postao operativan s početkom prošle godine, kao i da je Vlada na sjednici 25. lipnja 2020. donijela Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u RH, s Akcijskim planom za smanjenje identificiranih rizika.