PRIJEDLOZI UDRUGE

Imamo li šanse za veće mirovine u budućnosti? ‘Samo ako se cijela priča učini manje državnom, a više tržišnom‘

Stvarno izdvajanje za mirovine je oko 30 posto bruto plaće, a unatoč tome su mirovine jako male

Andrej Grubičić

 Darko Tomas/Cropix

Aktualni sustav generira prosječne mirovine od 2800 kuna i on nije dobar, a jedini način da buduće mirovine budu bolje je kroz jačanje privatne mirovinske štednje te postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti koji je ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, stopom iseljavanja i starenje stanovništva, poručili su u utorak iz Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Andrej Grubišić, predsjednik Udruge, predstavio je njihovu analizu mirovinskog sustava, što govore usporedbe s drugim zemljama i rješenja koja vide kao poželjna.

Trenutno, naglašava Grubišić, doprinos za prvi stup koji se izdvaja iz plaće iznosi 15 posto, a to pokriva tek nešto više od 50 posto rashoda za mirovine dok se ostatak podmiruje iz državnog proračuna, dakle iz općih poreza.

"To upućuje na zaključak da je stvarno izdvajanje za mirovine oko 30 posto bruto plaće", izračunao je, "a unatoč tome su mirovine jako male. Zato se nameće potreba za povećanjem udjela ulaganja u privatne sheme jer jedino ulaganjem i prinosima na uložena sredstva možemo očekivati povećanje realne kupovne moći budućih mirovina." Dodao je kako bi u postojećem sustavu mirovine mogle doseći prosječnu plaću tek ako bi se 50 do 60 posto bruto plaće izdvajalo za mirovinu, a to je, naravno, neizvedivo.

Sada se, da podsjetimo, za mirovinsku štednju u drugom mirovinskom stupu izdvaja tek 5 posto iz plaće, a prijedlog ove udruge je da se taj iznos postupno počne dizati - u istom postotku u kojem će se smanjivati izdvajanje za prvi stup. Oni predlažu da se predstojećih godina počne sa smanjivanjem uplata u prvi stup od 0,5 postotna poena godišnje, uz istodobno povećanje uplata u drugi stup od 0,5 postotna poena, što bi bila "tranzicija koja ništa ne košta". Nakon 20 godina takve tranzicije glavni bi izvor mirovina u Hrvatskoj bila ulaganja u mirovinsku štednju, odnosno prinosi na tu štednju, a pet posto bi se i dalje iz plaća izdvajalo u fond za minimalnu državnu mirovinu. Dakle, posve obrnuto od sadašnje situacije. Smatraju da bi bilo dobro i da se uplate dodatnih iznosa za privatnu mirovinsku štednju u cijelosti liberaliziraju u smislu da bi osiguranik mogao birati bilo koju obveznu privatnu mirovinsku shemu u zemljama EU, uključujući i hrvatske OMF-ove (ili druge obvezne mirovinske sheme koje bi bile pokrenute u RH za obvezni dio izdvajanja iz bruto plaće u svrhu privatne mirovinske štednje).

Grubišić tumači pritom kako se radi viših razina prinosa na tako prikupljenu mirovinsku štednju treba mijenjati i struktura ulaganja domaćih obveznih mirovinskih fondova (koji pretežiti dio imovine sada imaju u hrvatskim državnim obveznicama) te se stoga zalaže za to da država fleksibilizira mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova. Udruga se zalaže i za to da se izmijeni regulativa koja trenutno ograničava mirovinska osiguravajuća društva u ostvarivanju prinosa, također i da se građanima pruži veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno da se u mirovinsku štednju uključe i druge institucije. Cilj je, kaže Grubišić, da se "cijela priča učini manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine".

Među njihovim prijedlozima je i da se zakonski omogući bezuvjetno nasljeđivanje iznosa svih oblika mirovinske štednje i barem djelomična mogućnost raspolaganja ušteđenim novcem tijekom perioda štednje kad se ljudima, na primjer, dogode neke nepredviđene okolnosti. Također, traže da se ukine praksa u kojoj država omogućuje prijenos sredstava iz drugog u prvi stup u trenutku umirovljenja.

Svoju su analizu i prijedloge već prezentirali upravama društava za upravljanje mirovinskim fondovima, a očekuju da će imati priliku i Ministarstvu financija te Ministarstvu rada kako bi se o njihovim izračunima i prijedlozima povela stručna rasprava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 14:59