U tri udarna turistička ljetna mjeseca, i to samo u Istri, državu se ošteti za najmanje 70 milijuna eura poreznih davanja! Riječ je o prihodima od iznajmljivanja na crno koji u najvećoj mjeri odlaze u džepove stranaca. Čak 28 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta u Istri otpada na nekomercijalni smještaj iza kojeg se u velikoj mjeri skrivaju neprijavljeno rentijerstvo i strano vlasništvo.
Istarski župan Boris Miletić upozorava da to nije jedini problem i da se hitno mora stati na loptu želi li se očuvati turizam kao jedna od značajnih privrednih grana. To znači zaustaviti nicanje novih apartmana i kuća za odmor te ozbiljan rad na tome da turizam postane cjelogodišnja djelatnost što je jedina formula za njegovu održivost.
Premda je ovogodišnja turistička sezona počela još bolje nego prošla, to nije dovoljno za zadovoljstvo.
- Moramo razmišljati o turističkoj godini. Teško ćemo imati turizam ne bude li on cjelogodišnji, ako ni zbog čega drugog, onda zato što nećemo imati radne snage. Ulaskom Hrvatske u EU bazeni koji su postojali za sezonske radnike su se iscrpili. Ako djelatnik u turizmu neće imati zajamčenu cjelogodišnju plaću, bojim se da neće imati tko raditi - kaže Miletić, napominjući kako održivost turizma počinje biti tema emitivnih tržišta. - Nedavno se o tome govorilo na sajmu u Berlinu i turistički djelatnici su pitali što konkretno mislimo napraviti. Smatram da održivost turizma znači održivost kompletnog ekosustava, zadovoljno domicilno stanovništvo i zadovoljne goste - napominje Miletić kojemu su za prosperitet županije ključne tri teme: turizam, očuvanje prostora koji brutalno nagriza bespravna gradnja te postizanje energetske samodostatnosti.
Loša slika
Istra ima oko 200.000 stanovnika i 468.000 registriranih kreveta (hoteli, kampovi, turistička naselja, privatni smještaj i takozvani nekomercijalni smještaj). - Uzimajući u obzir samo registrirani smještaj, u špici dolazimo na 668.000 ljudi. Tu su još mali mobilni i fiksni privatni nelegalni objekti i neka svaki ima samo dva ležaja pa to pomnožimo s 50.000, dobivamo još 100.000 ljudi više tijekom špice i dolazimo do brojke od 768.000 ljudi. Postavlja se pitanje koliko doista možemo prihvatiti ljudi, koliko naša infrastruktura može trpjeti, a koliko može i naša obala podnijeti - zabrinut je župan.
Slika postaje još lošija kada te podatke stavi u ekonomski obrazac. - Ako imamo 468.000 registriranih kreveta i ako se zna da se ljeti u Istri ne može naći krevet ni čarobnim štapićem, a po eVisitoru nam je usred ljeta bilo maksimalno prijavljeno 307.000 turista, ispada da je 160.000 gostiju neprijavljeno. Dodamo li tome onaj nelegalni dio i to pomnožimo s cijenom noćenja od 40 eura, što je minimum minimuma, u tri ljetna mjeseca smo na oko 700 milijuna eura porezne baze i kada bi porez bio samo deset posto, to je 70 milijuna eura koje iznajmljivači nikome nisu platili - ukazuje Miletić.
Struktura smještaja pokazuje da na hotele otpada 11 posto, na kampove 26 posto, na privatni smještaj također 26 posto, čak 29 posto na nekomercijalni i 8 posto na ostalo. U hotelima i kampovima je trend smanjenja broja kreveta a povećava se kvaliteta smještaja, no zato je došlo do eksplozije privatnog i nekomercijalnog smještaja, i to posebno od 2014. godine.
- Privatni smještaj je dio naše tradicije, ali je jedno kada šjor Bepo i nona Marija imaju apartman ili dva u kući i tako si pomognu budžet, a drugo je kada netko ima na desetke apartmana, to mu je osnovni biznis, ali je smještaj rasporedio po rodbini tako da ulaze u paušal s 300.000 kuna godišnjeg prihoda i de facto izbjegava porez - napominje župan kojemu je ipak najgori takozvani nekomercijalni turizam gdje su u većini slučajeva vlasnici nekretnina nerezidenti, ljudi koji ne žive u Istri. - Nekomercijalnih smještaja ima 134.000, što je 29 posto ukupnih kapaciteta. Oni su uglavnom u rukama stranaca, što znači da u Budimpešti ili Ljubljani uzmete ključ u ruke, u GPS ukucate adresu, boravite u Istri, a niste platili ništa, osim vlasniku naknadu za smještaj. Premda 29 posto kapaciteta otpada na nekomercijalni turizam, u plaćenoj boravišnoj pristojbi on sudjeluje s 1,6 posto - ogorčen je župan koji je načisto s time da ovakav smještaj nikada neće biti cjelogodišnji.
Naličje turizma
Drugi veliki problem vidi u infrastrukturi koja mora podnijeti višestruko povećanje broja stanovnika tijekom ljeta. Mora biti dovoljno struje, vode, odvoziti se i zbrinjavati otpad, osigurati parking... - A tko plaća tu infrastrukturu? Domicilno stanovništvo koje to cijele godine kompenzira u svojim računima, a od toga nema ništa - kaže Miletić.
Ima, navodi, rješenje i za ovo nelijepo naličje turizma. Prvo bi onemogućio kategorizaciju smještaja u stambenim zonama s višestambenim zgradama. Pretvaranje stanova u apartmane podiže cijenu stanova znatno iznad njihove stvarne vrijednosti i oni postaju nepriuštivi mladim obiteljima.
Drugi korak je definiranje maksimalnih kapaciteta koje Istra može podnijeti, a Miletić smatra kako već sada treba reći da je vrijeme za pauzu. Treće je promjena porezne politike, pri čemu bi poštedio šjora Bepa i nonu Mariju kojima je to dodatna djelatnost, a na pitanje koliko bi podigao poreze, kaže da treba usporediti s drugim djelatnostima i vidjeti koliko plaća obrtnik, koliko poljoprivrednik.
- U hotelijerstvu je oko 34 posto na ukupni prihod. Ne mora biti toliki porez za rentijerstvo, neka bude barem 15 posto - smatra župan i ukazuje kako je rentijerstvo i sve veći sociološki problem jer se kontinuirano smanjuje broj studenata u Istri. - Zašto bi netko studirao pet godina kada može iznajmljivati nekoliko apartmana i od toga imati prihod kao diplomirani ekonomist za cjelogodišnji rad? - govori o logici mladih ljudi.
Nelegalni objekti
Zaokret treba napraviti i u napuštanju fosilnih goriva i okretanju obnovljivim izvorima energije. Do 2030. godine mora se zatvoriti termoelektrana Plomin. - Izrađujemo plan kako bismo osigurali dovoljno lokaliteta za gradnju solarnih elektrana. Ideja je napraviti ih na razini 400 megavata, ali i iskoristiti potencijal vjetra. To bi bio offshore na moru gdje već imamo platforme koje crpe zemni plin i udaljene su 13 milja od kopna. Imamo konstantni vjetar i mogli bismo graditi 200 megavata elektrana, a to je razina današnjeg Plomina - kaže župan, uz napomenu da se mora sagraditi infrastruktura za punjenje električnih automobila, baterijski spremnici te postrojenja za proizvodnju zelenog vodika.
Kada govori o bespravnoj gradnji, ističe kako je tipična za cijelu obalu i traje desetljećima, ali od Zakona o legalizaciji iz 2013. godine ljudima kao da se dalo poticaja da bespravno grade jer vjeruju da će država to ponovo legalizirati.
- Posljednjih pet, šest godina to je uzelo jako puno maha. Naša javna ustanova je procijenila da što montažnih, što fiksnih nelegalnih građevinskih objekata ima oko 50.000. To je golema brojka, a dobar postotak toga sagradili su strani državljani - ističe istarski župan. Napominje da je za rušenje bespravnih kuća nadležan Državni inspektorat, a on nema dovoljno kapaciteta pa su po Istri osvanula cijela nelegalna naselja s nelegalnim cestama, na što se nadovezuje devastacija pomorskog dobra betoniranjem plaža i gradnjom molova.
Akcije koje je nedavno pokrenuo Državni inspektorat župan pozdravlja i kaže da su već dale određeni efekt jer su mnogi sami počeli rušiti nelegalnu građevinu. - Prostor ćemo teško vratiti u prvobitno stanje, ali barem možemo zaustaviti daljnju ilegalnu gradnju. No, ako Inspektorat nema dovoljno ljudi, neka ovlast spuste na lokalnu razinu koja bi već u začetku, kada još nisu gotovi ni temelji, zaustavila i srušila bespravnu gradnju - kaže župan te dodaje da bi trebalo značajno povisiti kazne za bespravne graditelje i to definirati kao kazneno djelo. Kada bi netko završio u zatvoru jer je ilegalno sagradio kuću u parku prirode, onda bi i drugi, uvjeren je župan, napokon shvatili da se to ne smije raditi.