ISTRAŽIVANJE GFK

'IDEALNA HRVATICA USTVARI JE - NORVEŽANKA! SAMO ONE IMAJU VREMENA ZA POSAO I ZA OBITELJ' Komentar Kristine Turčin

U Norveškoj je uobičajeno da roditelji - češće žene, ali nikako isključivo - ne rade nekoliko godina nakon što dobiju djecu. A da onda rade na pola radnog vremena i ponovno se "zahuktavaju" u poslu istim tempom kojim im djeca rastu.
 Arhiva

Ne radim već sedam godina. Kada sam prije par godina ostavljala dijete u vrtiću, suosjećajno sam gledala te zaposlene mame u vječnoj žurbi i s grižnjom savjesti kako ostavljaju klince. Bila sam sretna jer sam ja prvo išla na kavu, pa kuhala zdrav ručak i planirala opušteno popodne s obitelji. Danas kada ostavljam djecu sve ih češće gledam s ljubomorom...

Priča je to žene koja je 10 godina radila u međunarodnoj tvrtki vrlo odgovoran, stresan i izvrsno plaćen posao. Trudnoća joj je, kaže, došla kao naručena, trebao joj je odmor od posla. Pri kraju porodiljnog dopusta suprug je dobio izvrsnu poslovnu ponudu u inozemstvu na godinu dana. Dala je otkaz, misleći da će lako naći posao nakon povratka u Hrvatsku. U međuvremenu je počela kriza, a ona je ostala trudna drugi put.

Sada je majka i domaćica. Financijski s muževom plaćom mogu pristojno živjeti. Ali djeca rastu, a i njoj fali svaki dan se urediti, otići na posao, imati obavezu.

- Ne bih htjela raditi kao nekad, po 12 sati dnevno. Htjela bih neki jednostavniji posao, možda čak pola radnog vremena - kaže.

Ona zapravo želi biti idealna hrvatska žena. Takvom je, naime, zamišlja najveći dio (43 posto) ispitanika koje je GfK prošli tjedan pitao kakva je to idealna Hrvatica. To je žena koja je zaposlena, dakle donosi novac u kuću, ali radi na poslu koji joj ostavlja vremena i živaca da se brine o obitelji.

Postotak onih koji tako vide idealnu ženu naglo je u posljednjih šest godina skočio sa 31 na 43 posto. I to nauštrb žene karijeristice, koju je idealnom smatrala većina tijekom istog istraživanja 2007. godine.

Ovakvu izmjenu postotaka ne treba smatrati nužnim znakom neke nove tradicionalizacije. Možda se radi upravo o suprotnom - o želji da slijedimo najmodernije, skandinavske trendove. Jer u Norveškoj je uobičajeno da roditelji - češće žene, ali nikako isključivo - ne rade nekoliko godina nakon što dobiju djecu. A da onda rade na pola radnog vremena i ponovno se “zahuktavaju” u poslu istim tempom kojim im djeca rastu. Takve opcije nema u Hrvatskoj niti je ponuđena u spomenutom istraživanju. A vjerojatno bi upravo tako izgledala idealna žena. Iz godine u godinu rastao bi postotak za istu opciju i kada bi se birao - idealan muškarac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 03:51