HZZO: Svako četvrto bolovanje je predugo

ZAGREB - Izvanredna kontrola bolovanja tijekom 2012. godine pokazala je kako je svaki četvrti osiguranik neopravdano dugo na bolovanju, tj. bolovanje mu je opravdano otvoreno ali neopravdano dugo traje, doznaje se u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Godišnje plaćamo 14 milijuna dana bolovanja, dnevno je na bolovanju 45.000 ljudi, a Hrvatska (HZZO i poslodavci) godišnje potroši ukupno dvije milijarde kuna na bolovanja, što je značajno viši iznos po glavi stanovnika u odnosu na BDP nego u većini drugih zemlja EU.

Najčešći uzroci kratkih bolovanja su viroze, a za duga bolovanja bolesti lokomotornog sustava, psihičke bolesti, bolesti krvožilnog sustava, zloćudne bolesti i ozljede na radu.

Za najavljeni novi način kontrole bolovanja vlada sve veći interes poslodavaca koji žele suradnju sa Zavodom kako bi se smanjila neopravdana odsutnost zaposlenika.

HZZO naglašava kako pacijenti koji su stvarno bolesni novu kontrolu uopće neće osjetiti. Oni pak koji su do sada zloupotrebljavali to pravo, sigurno imaju razloga biti nezadovoljni.

Prošlogodišnje redovne i izvanredne kontrole opravdanosti bolovanja smanjile su ukupnu stopu bolovanja s 3,23 u 2011. godini na 3,12, a time je smanjen i trošak za naknade za bolovanja s milijardu i 16 milijuna kuna (2011.) na 998 milijuna kuna (2012.).

Nekoliko tisuća kontrola provedeno je na zahtjev poslodavca, te dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja. U prvoj akciji kontrolirana su dugotrajna bolovanja, pregledano je 2713 osiguranika te zaključeno 24,5 posto otvorenih bolovanja. U drugoj akciji obavljen je nadzor u 861 ordinaciji obiteljske medicine, revidirano 12.917 bolovanja i zaključeno njih 580.

Ti podaci jasno govore da nepravilnosti postoje i da ima prostor za promjene. Osim toga, redovite i izvanredne kontrole bolovanja utjecale su i na promjenu stava prema otvaranju neopravdanih bolovanja, kažu u Zavodu. Naime, postupno se mijenja dugogodišnja praksa prema kojoj su se bolovanja otvarala i na temelju određenih socio-ekonomskih i gospodarskih prilika.

Na najave da će se liječnike kažnjavati s nekoliko tisuća kuna za otvaranje neopravdanih bolovanja, u HZZO-u ističu da su neodgovornu praksu i dosad kažnjavali.

"Danas, kao i u proteklih 20 godina, kažnjavamo doktore za neopravdano odobravanje ili neodobravanje bolovanja, odnosno uskraćivanje prava osiguranika, i to opomenom, financijskom kaznom uz naknadu nastale štete ili u pojedinim slučajevima i raskidom ugovora sa Zavodom".

Komentirajući prijenos bolovanja u domenu primarne zaštite, u HZZO-u napominju da specijalisti nisu niti do sada preporučivali bolovanje, ali su i prije, kao i sada, mogli preporučivati mirovanje kao mjeru liječenja.

Novim modelom financiranja primarne zdravstvene zaštite (opća medicina, pedijatrija, ginekologija i dentalna medicina) i uvođenjem stimulativnog dijela prihoda ne želi se, niti može, poticati izabrane doktore za slanje bolesnih i nedovoljno izliječenih osiguranika na posao. To bi, ističe HZZO, samo dovelo do pogoršanja stanja i dugotrajnih bolovanja, a i Zavod bi u tom slučaju sankcionirao liječnika za kršenje ugovornih obveza.

Smisao stimulacije je napraviti razliku među liječnicima koji odgovorno i savjesno brinu za svoje pacijente i onih koji to ne čine.

U prethodnom razdoblju, kada su ugovorni doktori prihodovali fiksni iznos sredstava bez obzira na učinjeno, došlo je do četverostrukog porasta upućivanja na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, ali isto tako i višestrukog smanjenja broja kućnih posjeta.