HT PRODAVAT ĆE VAM I STRUJU I HRANU Uskoro velika transformacija HT-a zbog pada prihoda

Sudeći prema cijeni dionice Hrvatskog telekoma koja je jučer pala za 3,37 posto, na prosjek od 175,71 kunu za dionicu, što je najniža cijena u prošle četiri godine, dioničari najvećeg hrvatskog telekoma i potencijalni ulagači nisu nimalo impresionirani time što je kompanija u svoje djelatnosti uvrstila sve oblike poslovanja sa strujom, plinom i toplinskom energijom, od proizvodnje do prodaje, za pripremanje i posluživanje hrane i pića, kao i za računovodstvene poslove i usluge novčanih pošiljaka.

Tajni planovi

Nekada državni telekom, s čijom je privatizacijom prodana i infrastruktura, posljednjih godina bilježi kontinuiran pad prihoda, ali još ostvaruje izdašnu dobit, koja je lani iznosila 1,67 milijardi kuna, i isplaćuje dividendu i svojem većinskom vlasniku Deutsche Telekomu, i malim dioničarima koji drže 38 posto dionica kompanije. No, nemogućnost tvrtke da osigura rast prihoda ne daje dugoročno dobru perspektivu. HT je potvrdio da bi do kraja godine mogao ući na energetsko tržište, a o konkretnim planovima s prehrambenim biznisom nisu se oglasili. No, koliko god je biznis s energentima biznis budućnosti, ulagači očito ne vjeruju Ivici Mudriniću da im vođenjem tvrtke može osigurati rast vrijednosti dionica.

Mudrinić se tako na glavnoj skupštini kompanije našao pod žestokim kritikama dioničara koji su tražili da im se objasni zašto THT planira poslovni iskorak u energetski i prehrambeni biznis. Zagrebačkoj burzi THT nije otkrio svoje planove.

Burzovni analitičari neslužbeno objašnjavaju da ulagači ne vole nepoznato, a HT-ov mogući iskorak u energetiku i prehrambenu industriju nije im objašnjen tako da bi mogli procijeniti kako će poslovanje u sektorima koji su za HT sasvim novi utjecati na cijenu dionice. Isto vrijedi i za to isplati li im se zadržati svoj novac u kompaniji koja, krene li u energetiku i prehranu, može započeti kompletnu poslovnu transformaciju. Potencijalni ulagači, usto, nemaju na osnovi čega procijeniti bi li sada, kada je cijena dionice niska, u THT trebali ulagati.

- Previše je nepoznanica. Sve za što su se registrirali nije njihovo osnovno poslovanje.

Ulagači nervozni

Energetika je širok pojam, ako je riječ o planiranju većih kapitalnih ulaganja s dugim povratom uz ovakav pad prihoda, onda će i dobit biti manja kao buduća dividenda. Ako je riječ o nečem što ne zahtijeva velika ulaganja i može povećati prihode, ulagači će biti smireniji - tumači jedan burzovni analitičar koji nove djelatnosti THT-a nije htio javno komentirati jer je previše nepoznanica o tome što tvrtka zapravo planira raditi.

Prije nego THT Zagrebačkoj burzi pojasni što će točno raditi u novim sektorima, o tome se može samo nagađati. HT-ov većinski vlasnik Deutsche Telekom djelomično posluje na energetskom tržištu. U partnerstvu s energetskim kompanijama gradi sustav takozvane virtualne tvornice struje. Riječ je o razvijanju modela za upravljanje strujnim mrežama kako bi se stabilizirao i bolje iskoristio u pravilu nestabilan dotok energije, pogotovo iz obnovljivih izvora poput sunca ili vjetra koji u jednom trenutku daju puno struje, a u idućem ništa pa se struja ili gubi zbog viška ili dolazi do zastoja u opskrbi.

Jeftinija struja

- HT ima puno znanja o funkcioniranju mreže i upravljajući mrežnim sustavom, mogu postići smanjivanje gubitaka struje za korisnike koji imaju više potrošača na jednom mjestu - pojašnjava stručnjak iz energetskog sektora biznis u koji HT ne mora ulagati novac, već znanje.

Tvrtka ima 1,3 milijuna korisnika u fiksnoj mreži te 2,4 milijuna u mobilnim mrežama, što je za ulazak prodavača struje na hrvatsko tržište vrijedan kapital. Kako spekuliraju na tržištu, u partnerstvu sa stranom energetskom kompanijom može korisnicima početi prodavati i struju, i to tako da nekoj tvrtki koja bi htjela ući na hrvatsko tržište ponudi mrežu svojih korisnika i već uhodane prodajne kanale. Odnosno da, uz fiksni i mobilni telefon i televiziju, prodaje i struju, plin ili toplinsku energiju te komobinacijom usluga omogući povoljniju cijenu.

Istodobno, u političko-poslovnim krugovima pojavila se informacija da će, kada mu 1. listopada ove godine istekne ugovor, Mudrinić napustiti položaj predsjednika Uprave. Konačnu odluku donijet će vlasnici Deutsche Telekoma, a osobe bliske Mudriniću tvrde kako on želi još jedan mandat.

Kraj Mudrinića

Uz nepovjerenje ulagača, i u Vladi Zorana Milanovića računaju sa skorim Mudrinićevim odlaskom iz HT-a. Ako je suditi po riječima jednog ministra, s kojim smo razgovarali u utorak, vlasti su spremne na takav razvoj događaja:

- On je na sadašnjoj poziciji desetljeće i pol, a to je predugo i normalno je da bi mogao otići. Govorimo li o tome kako je vodio HT, s obzirom na dugogodišnju recesiju, poslovni rezultati nisu loši, no nikako nismo zadovoljni Mudrinićevim odbijanjem da veći dio dobiti plasira u investicije. Stekli smo dojam da su oni željeli investirati jedino pod uvjetom da dobiju neku vrstu monopola, a to im naša Vlada sigurno neće omogućiti - rekao je ministar za Jutarnji list.