ZAGREB - HSLS i Nacionalni forum izrazili su danas protivljenje vladinu planu monetizacije autocesta te su najavili da će, ako vlada ne promijeni stav o tome, ići na prikupljanje potpisa za referendum.
"Ako Vlada ne promijeni stav i bude inzistirala na monetizaciji tj. prodaji autocesta, HSLS, Nacionalni forum i sindikati predvođeni Nezavisnim cestarskim sindikatom i nekoliko udruga civilnog društva ići će u prikupljanje potpisa za referendum", kazao je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor na konferenciji za novinare.
Dodao je da se trenutno s pravnim stručnjacima konzultiraju oko referendumskog pitanja, jer ono mora biti valjano kako bi ga potvrdio i Ustavni sud. Kosor je kazao i da Vladi i ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću daju još mjesec i pol dana kako bi javnosti objavili rezultate dospjelih neobvezjućih ponuda, a što sada drže u tajnosti. Ako za to vrijeme to ne naprave, ići će se u prikupljanje potpisa za referendum.
"Vlada želi prodati Hrvatske autoceste (HAC) i Autocestu Rijeka-Zagreb (ARZ) za 20 milijardi kuna, a dužni smo 30 milijardi kuna te uložili 40 milijardi kuna svog novca. Nekome iz prvog razreda srednje škole jasno je da matematika nije dobra jer kad bi i prodali HAC i ARZ još smo dužni deset milijardi kuna koje bi morali otplaćivati s kamatama", naglasio je.
"Uz to, od autocesta u idućih pedeset godina ne bismo imali prihoda jer bi od koncesionara sredstva dobili odjednom. Sve što bismo dobili zbog deficita u proračunu potrošili bismo u jednoj godini, a u idućih 49 godina prihode ne bismo imali i netko drugi bi upravljao našim autocestama", poručio je predsjednik HSLS-a.
Ističući kako hrvatske autoceste moraju ostati u hrvatskim rukama, kandidat na listi Nacionalnog foruma i HSLS-a za Europski parlament Vladimir Ferdelji rekao je da bi se umjesto njihove prodaje trebalo raditi na spajanju HAC-a i ARZ-a, promjeniti sustav naplate i uvesti vinjete, preusmjeriti teretni promet s državnih na autoceste te reprogramirati kreditne obaveze.
Naveo je da bi se spajanjem HAC-a i ARZ-a i restrukturiranjem uštedjelo oko 300 milijuna kuna godišnje, a procesom restrukturiranja broj zaposlenih bi se trebao smanjiti na dva zaposlena po kilometru što je europski prosjek. Uz to, naplatom vinjeta prihod bi se povećao za 200 milijuna kuna.
Govoreći o reprogramu dugova, Ferdelji je kazao da se oni zalažu za prodaju obveznica stanovništvu. "Kada bi obveznice dale istu ili veću sigurnost kao banke, veću kamatnu stopu i bile naplative u svakom momentu, onda bi velik broj građana štedio kroz obveznice, a ne kroz poslovne banke", rekao je.
Naglasivši kako je predloženi model neprihvatljiv, bivši ravnatelj Hrvatske uprave za ceste Aleksandar Čaklović kazao je da su autoceste preduvjet bilo kakvom razvitku zemlje. Potrebnim smatra provesti detaljniju analizu mogućnosti refinanciranja dugova i izdavanja obveznica za te autoceste kako bi Hrvatska ostala gospodarom svoga 'krvotoka' o kojem ovisi naš razvoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....