Hrvatska je ispunila sve uvjete za isplatu prve rate od 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i danas dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ukupnom iznosu većem od 5,2 milijarde kuna očekuju se u državnom proračunu u drugoj polovici lipnja.
Tek je sedam od 27 država članica Europske unije zatražilo isplatu prve rate kako bi implementirali nacionalne planove, a četiri države već su dobile sredstva.
Osim Hrvatske, zahtjev za isplatu prve tranše novca iz europskog mehanizma, koji je nastao kao odgovor na brzi oporavak nakon koronakrize, zatražile su i Španjolska, Grčka, Francuska, Italija, Portugal i Slovačka. Novac u ukupnom iznosu od 42 milijarde eura isplaćen je Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.
Hrvatska će biti peta država Europske unije, nakon pozitivne ocjene Komisije i Vijeća, kojoj će se isplatiti prva rata.
Italija je dobila i najveći iznos od 21 milijardu eura, slijede Španjolska s 10 milijardi eura, zatim Francuska sa 7,4 i Grčka s 3,6 milijarde eura.
Ukupna bespovratna sredstva koja će pripasti Hrvatskoj iznose 6,3 milijarde eura, odnosno 11,7 posto BDP-a iz 2019., po čemu smo među najvećim dobitnicima u Europskoj uniji, a možemo zatražiti i 3,6 milijardi eura zajmova, no to u ovom trenutku nismo tražili.
Iz Komisije smo već ranije u rujnu prošle godine dobili predujam od 800 milijuna eura za provedbu Nacionalnog plana, pa će se s ovim iznosom koji stiže krajem lipnja Hrvatska popeti na 1,5 milijardi eura ili više od 11,5 milijarde kuna.
Hrvatska se za dobivanje prve rate obvezala ispuniti 34 ključne etape i cilja, od ukupno 372, a Komisija je ocijenila da smo ispunili sve ciljeve u ovoj prvoj fazi.
Riječ je, primjerice, o potporama industriji za prelazak na obnovljive izvore energije i za energetsku učinkovitost. Na natječaju je dodijeljeno 75 ugovora. Donesen je Nacionalni plan razvoja zdravstva od 2021. do 2027., revidiran je Plan gospodarenja otpadom od 2017. do 2022. i donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom, donesena je i nova odluka o popisu strateških državnih kompanija te različiti drugi nacionalni planovi poput onog za energetsku obnovu zgrada ili za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te za razvoj socijalnih usluga.
Doneseni su i Zakon o proračunu, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Strategija za sprečavanje korupcije, Zakon o biogorivima za prijevoz, mjere iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o alternativnim gorivima u prometu, Višegodišnji program gradnje vodnih građevina, Zakon o cestama, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća, Zakon o institucionalnom okviru za fondove EU, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o minimalnoj plaći.
Hrvatski Nacionalni plan u Bruxellesu je ocijenjen kao vrlo ambiciozan i obuhvaća više od 200 mjera, 76 reformi i 146 ulaganja.
Krajem lipnja očekuje se da Hrvatska pošalje novi zahtjev za isplatu druge tranše. Za to trebamo ispuniti 25 ključnih etapa i ciljeva, koji sadrže 16 reformi i devet investicija.
