Hrvatsko-bošnjački pregovori o izmjenama izbornog zakona bez rezultata, tražit će se pomoć Venecijanske komisije

Čelnici ključnih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje okupljaju pretežito hrvatsko odnosno bošnjačko članstvo u četvrtak ponovo nisu uspjeli postići dogovor o izmjenama izbornog zakona čime je dovedena u pitanje regularnost općih izbora u listopadu, a načelno su se suglasili pozvati u pomoć Venecijansku komisiju kao stručno pravno tijelo Vijeća Europe koje bi trebalo ocijeniti koja su rješenja sukladna europskoj pravnoj praksi.

Na sastanku u rezidenciji američke veleposlanice u BiH Maureen Cormack ponovo su bili predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, SDP BiH Nermin Nikšić, Demokratske fronte (DF) Željko Komšić i član predsjedništva Saveza za bolju budućnost (SBB) Damir Arnaut.

Uz američku veleposlanicu u razgovorima koji su potrajali više od pet sati je sudjelovao šef Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark a cilj je ponovo bio pokušati dogovoriti novi način biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH a time i u državnom domu naroda sukladno presudi Ustavnog suda iz 2016. po prizivu Bože Ljubića.

"Svi su ostali pri svojim stavovima. HDZ uporno ostaje pri tome da se uporedo treba rješavati i pitanje Predsjedništva BiH s čime se mi ostali ne slažemo. Ono što je novo je da će se angažirati Venecijansku komisiju kako bi dala ocjene ranijih prijedloga i nekih elemenata koji su u međuvremenu spominjani", kazao je novinarima nakon sastanka Izetbegović.

On je ustvrdio kako ima dovoljno vremena za dogovor odnosno kako se to može učiniti sve do organiziranja izbora početkom listopada.

Čelnik HDZ-a Čović sastanak je napustio bez komentara.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kazao je kako je unatoč različitim stajalištima sastanak protekao u "korektnom" ozračju dodajući kako se nada da će angažiranje Venecijanske komisije pomoći pronalaženju konačnog rješenja.

"Očekujemo tumačenje koja su to načela sukladna europskim standardima", kazao je Nikšić.

Komšić je pak kazao kako se od Venecijanske komisije ne očekuju novi modeli rješenja problema nego tumačenje o tome koja rješenja eventualno krše ljudska prava sa stajališta Europske konvencije o ljudskim pravima.

Veleposlanici Cormack i Wigemark potvrdili su kako SAD i EU ostaju opredjeljenje pomoći političarima u BiH da dođu do rješenja prihvatljivog za sve.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) narednog bi tjedna, najvjerojatnije 8. svibnja, trebalo raspisati opće izbore u BiH čije je održavanje planirano za 7. listopada.

Izbori će biti raspisani za članove Predsjedništva BiH, zastupnike u zastupničkim domovima parlamenta BiH i Federacije BiH te u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike tog entiteta i zastupnike u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Nakon toga bi se neizravno birali zastupnici u domovima naroda državnog i parlamenta Federacije BiH kao i predsjednik i potpredsjednici tog entiteta no s obzirom da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i stavio izvan snage odredbe izbornog zakona koje su regulirale te postupke sada je taj dio izbornog procesa praktično neprovodiv.

Bez dva doma naroda neće biti moguće izabrati izvršnu vlast na razini Federacije BiH niti donositi zakone na državnoj razini.

Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić ranije je izjavila kako je teorijski moguće čekati na neku vrstu dogovora odnosno rješenja tog problema sve do siječnja 2019. iako je potvrdila kako bi to zapravo bilo protivno svim međunarodnim standardima.

''Ta rješenja su nam neophodna da bi završili izbore. Sve da do njih zakonodavci dođu i u siječnju 2019. dobro su došla. Inače imamo ogromni problem'', kazala je Hadžiabdić potkraj travnja.