Hrvatski učitelji i nastavnici imaju novu ideju za datum početka i kraja školske godine, traže još jednu veliku promjenu

Uobičajeni interes škola za kalendar nove školske godine (i) ove je sezone kroz javnu raspravu s više od 150 komentara iznjedrio prijedlog o ne samo kasnijem početku nastavne godine nego i o njezinom ranijem završetku. Dio učitelja i nastavnika smatra, naime, da bi nova nastavna godina trebala početi 9. rujna ili čak 16. rujna, a završiti 13. lipnja, dok je prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja 2. rujna (početak) i 18. lipnja (kraj).

Kao najčešće argumente za kasniji početak i raniji završetak nastavne godine iz škola navode vrućine, stare i nefunkcionalne prozore i neopremljenost učionica klima-uređajima, pa i - visoke koncentracije ambrozije u kontinentalnoj regiji, odnosno sve više djece alergičara.

Paralelno, Hrvatska je među državama s najmanjim brojem sati obavezne nastave u Europi.

Spajanje praznika

Paralelno, dio prosvjetara priželjkuje povratak zimskih praznika u komadu, umjesto njihovu podjelu na dva dijela. Zimski dvodijelni odmor treba spojiti u jedan koji bi počeo 23. prosinca, a završio 6. siječnja, jedan je od prijedloga.

Zalagatelji za kasniji početak nastavne godine navode kako bi i s takvim pomakom škole još uvijek imale više od 175 propisanih nastavnih dana. "Uvijek se pozivate na dobrobit djece. Pustite ih da se igraju i uživaju u djetinjstvu tjedan dana dulje", jedna je od sugestija sa završene javne rasprave.

"Globalno zatopljenje i visoke temperature otežavaju rad jer škole uopće nisu opremljene rashladnim uređajima. Prozori u puno srednjih škola su stari i nefunkcionalni, često opasni za učenike (a o tome se uopće ne govori). Uvedeni su (nakaradno) jesenski praznici koji to nisu i ne trebaju biti. Umjesto njih škole dogovorno mogu (prema vlastitim potrebama i zaključcima) uvesti jedan nenastavni dan 31. 10. 2024. koji bi spojen s blagdanom Svih svetih omogućio onima koji to žele da posjete grobove najmilijih. Prvi dio zimskih praznika je u redu, no prekratko traje i djeca se nakon duljeg razdoblja u školi te svih blagdanskih obiteljskih druženja i obaveza ne odmore u potpunosti jer su ti praznici nakon samih blagdana gotovi, tj. prekratko traju. Predlažem stoga početak drugog polugodišta 13. 1. 2025. Drugi dio zimskih praznika ukinula bih jer dolazi brzo, ali je uveden kao skijaški tjedan koji je u današnje vrijeme sveopće besparice beskoristan", obrazlaže jedna od nastavnica.

Pod većinu takvih prijedloga iz Ministarstva su u petak stavili signaturu "primljeno na znanje", što u praksi znači da nemaju namjeru odustati od svog prijedloga.

Kako objašnjavaju, u nacrtu njihove odluke nema značajnijih razlika u odnosu na odluku za školsku godinu 2023./2024., kao ni u odnosu na godinu ranije, a praznici za djecu su, kažu, usklađeni s državnim praznicima i blagdanima koji će se obilježavati u tijeku školske godine.

Poruka Ministarstva

- Jedina značajnija razlika jest da će nastavna godina završiti tri dana ranije nego školske godine 2023./2024. i školske godine 2022./2023., odgovaraju u MZO-u.

Dodaju kako na temelju zakona svaka škola može samostalno, bez prethodne suglasnosti Ministarstva, u svom kalendaru rada odrediti dane koji će biti radni, ali u kojima se neće izvoditi nastava. Oni se obično proglašavaju za obilježavanje dana škole, dana župe ili ostalih događaja na području lokalne zajednice. Za vrijeme tih dana učenici borave u školi te se za njih organiziraju različite radionice, priredbe, natjecanja i slične aktivnosti, navode u Ministarstvu, moguće ipak svjesni prakse dijela škola da zatvaraju vrata učenicima čak i na obljetnicu škole.

Okvir:

Udruga hrvatskih putničkih agencija i Hrvatski skijaški savez predlažu povratak na trotjedni zimski odmor za učenike.

"Predlažemo da se u kalendar za školsku godinu 2024./2025. za osnovne i srednje škole ponovno uvrsti zimski odmor od tri tjedna čime bi se zaljubljenicima u skijanje omogućilo da putuju u terminu nakon Nove godine (u pravilu prva ili druga subota nakon Nove godine, ovisno o kalendaru i školskim praznicima), kada je veći broj slobodnih smještajnih kapaciteta i niže cijene", navode iz Udruge putničkih agencija. Sličan argument daje i Skijaški savez: trotjedni zimski odbor omogućio bi zaljubljenicima u skijanje da putuju u inozemstvo u terminu nakon Nove godine (u pravilu prva ili druga subota nakon 1. siječnja), s obzirom na niže cijene nakon 6. siječnja.