Hrvatski sabor u četvrtak će zasjedanje nastaviti raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o veterinarstvu, kojima će se uskladiti s podjelom nadležnosti između Ministarstva poljoprivrede, upravne organizacije nadležne za veterinarstvo i Državnog inspektorata.
Nadležnosti se odnose na područje veterinarstva i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla koja je regulirana Zakonom o službenim kontrolama kao krovnim zakonom kojim se omogućava provedba Uredbe (EU) 2017/625.
Zakonskim se prijedlogom definira što su delegirana tijela u veterinarstvu i službene osobe za certificiranje. Brišu se odredbe vezane uz uvozne kontrole budući da se uvozne kontrole definiraju Zakonom o službenim kontrolama, koji je temeljni zakon za preuzimanje spomenute Uredbe.
Mijenja se nadležnost za delegiranje poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti veterinarskim organizacijama na način da tu ovlast, umjesto Ministarstva poljoprivrede, uprave nadležne za područje veterinarstva, sada ima Državni inspektorat.
Brišu se i odredbe koje reguliraju postupak odobravanja i registracije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, budući da će ta materija biti regulirana u Zakonu o službenim kontrolama. Omogućava se povjeravanje pojedinih poslova drugih službenih aktivnosti i fizičkim osobama kada je to primjenjivo.
Brišu se odredbe o financiranju delegiranih poslova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti, budući da je ta materija regulirana istim zakonom.
Također, donosi se temelj za postupanje veterinarskih inspektora koji nedostaje u Zakonu o Državnom inspektoratu. Redefiniraju se uvjeti za imenovanje i poslovi ovlaštenog veterinara u skladu s novim mogućnostima povjeravanja poslova, kao i potrebama na tržištu.
Umjesto dosadašnje dvije godine iskustva u struci, za imenovanje ovlaštenim veterinarom uvjet postaje najmanje šest mjeseci rada u struci, stoji među ostalim u obrazloženju zakonskog prijedloga.
Zastupnici će raspraviti i prijedlog dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predlagateljice Anke Mrak Taritaš (Glas) koji se, kako tvrdi, odnosi na bolju zaštitu osoba koje se nalaze u samoizolaciji za vrijeme širenja epidemije koronavirusa, kao i na sprječavanje njegova širenja.
Smatra da bi naknada plaće za osobe kojima je određene mjera samoizolacije trebala biti 100 posto od osnovice za naknadu plaće kao što je, primjerice, slučaj zbog privremene nesposobnosti zbog ozljede na radu.
Mrak Taritaš drži da bi osobe koje su zaposlene i bile su u kontaktu s osobama kojima je potvrđen covid-19 mogle prešutjeti kontakt sa zaraženim zbog straha od smanjenih primanja u ta dva tjedna, te na taj način doprinijeti širenju zaraze. Time se poništavaju napori i višestruko veća sredstva uložena u suzbijanje epidemije koronavirusa, smatra predlagateljica.
U sadašnjem tekstu zakona primijetila je i nelogičnost zbog koje osobe koje doniraju organe i živo tkivo u korist druge osobe isto tako nemaju pravo na 100 posto od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog transplantacije organa i tkiva.
Zato dopunom zakona predlaže da se to ispravi i da osobe koje drugima doniraju svoje organe ili tkivo također imaju pravo na 100 posto naknade plaće.