Hrvatski sabor u četvrtak o Izvješću o stanju u prostoru RH od 2013. do 2019.

Hrvatski sabor u četvrtak će razmatrati Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske od 2013. do 2019., koje pokazuje da odumiru naselja u pograničnim i brdsko-planinskim područjima, a koncentriraju se u središnjoj Hrvatskoj i Zagrebu.

Izvješće prioritetno prikazuje utvrđene probleme u prostoru, analizira stanja i promjene u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor, predlaže rješenja za poboljšanje stanja te upućuje na mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja.

Teritorij Hrvatske podijeljen je na 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, to jest na 20 županija i Grad Zagreb, 127 gradova i 428 općina. Regionalne razlike u prostornoj i veličinskoj distribuciji naselja vrlo su izražene, ističe se u Izvješću.

Zona najveće koncentracije stanovništva je središnja Hrvatska, koja uključuje i Grad Zagreb, i u kojoj na nešto više od trećine ukupne površine živi gotovo polovica svih stanovnika.

Velika koncentracija naselja veličine od 501 do 5000 stanovnika opaža se u sjevernom i istočnom dijelu Hrvatske te u dijelovima priobalja, a drugu krajnost čine brdsko-planinska i pogranična područja u kojima je najveća koncentracija naselja bez stanovnika ili je mreža naselja bitno rjeđa nego u ostatku zemlje, što predstavlja znatan razvojni izazov i utječe na kvalitetu života stanovnika.

Uočava se lagani porast broja stanovnika u gradskim naseljima usporedan s padom ukupnog broja stanovnika te izumiranje naselja i prorjeđivanje mreže naselja. Hrvatska s 57 posto gradskog stanovništva pripada skupini slabije urbaniziranih europskih zemlja.

Regionalno je nejednako urbanizirana, a svaka od makroregija ima vlastite specifičnosti: razvoj splitske i riječke makroregije rezultat je preseljavanja iz zaleđa i otoka u gradove te visokoga prirodnog priraštaja prve i djelomice druge generacije doseljenika.

Preseljenja su potaknuta, s jedne strane, relativno nepovoljnom prirodnom osnovom, a s druge strane, agrarnom prenaseljenošću ruralnih prostora u zaleđu i na otocima i konačno privlačnom snagom obale s gradovima, ocjenjuje se.

Makroregije u kontinentalnom dijelu Hrvatske imaju drugačija obilježja: zagrebačka makroregija, koja uključuje i šire područje do Varaždina, Siska, Karlovca itd., najveća je u Hrvatskoj čiji je razvoj potaknut iseljavanjem iz ruralnih područja i socijalnim prestrukturiranjem poljoprivrednog stanovništva na proizvodne i uslužne djelatnosti.

Osječka je makroregija tradicionalno poljoprivredni prostor. Velike poljoprivredne površine u okolici gradova i mogućnosti iskorištavanja utjecale su na dulje i jače zadržana poljoprivredna obilježja.

Kao i na svjetskoj i europskoj razini, gradovi se mogu smatrati nositeljima cjelokupnog razvoja zbog koncentracije stanovništva i većine ekonomskih djelatnosti, a kao žarišta razvoja šire svoj utjecaj na bližu okolicu i udaljenije prostore mijenjajući im funkcionalna, socijalna i morfološka obilježja, stoji, među ostalim, u Izvješću