SLUČAJ ČAVAJDA

Hrvatska udruga za medicinsko pravo: ‘Priziv savjesti nasilno se nameće kao jedina prepreka‘

HUMP drži da problem leži u pokušaju obezvređivanja instituta priziva savjesti kroz dvojbe društva oko pobačaja

Ilustrativna fotografija

 Sandra Simunovic/Cropix

Hrvatska udruga za medicinsko pravo drži da se povodom nesretnog zdravstvenog slučaja trudnice institut priziva savjesti etiketira i nasilno nameće kao jedina i isključiva prepreka "rješavanju” problema te ističe nužnost iznimne odgovornosti u postupanju svih kolateralnih subjekata.

Navodi kako se radi o u javnosti eksponiranom i eksploatiranom nesretnom slučaju te podsjeća kako je pravo na priziv savjesti priznato i proizlazi iz slobode savjesti zajamčenoj Ustavom RH kao i Općom deklaracijom o ljudskim pravima UN te Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugim međunarodnim dokumentima.

Pravo na priziv savjesti predstavlja legitimno pravo pojedinca da ne postupi po nekoj pravnoj normi, ako ona propisuje ponašanje protivno njegovoj savjesti, stoji, uz ostalo, u priopćenju Hrvatske udruga za medicinsko pravo (HUMP).

Podsjeća kako se to pravo odnosi i na liječnike te sukladno Zakonu o liječništvu, liječnik radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja ima pravo pozvati se na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.

Pravo na priziv savjesti u medicini je utvrdila i Parlamentarna skupština Vijeća Europe Rezolucijom 1763 iz 2010. gdje stoji da niti jedna pravna ili fizička osoba neće biti podvrgnuta prisili, držati se odgovornom niti će se na bilo koji način diskriminirati ako odbije izvršiti pobačaj ili eutanaziju.

Zanemarivanje svih aspekata instituta priziva savjesti vodi instrumentalizaciji

U prilog činjenici da se priziv savjesti u suvremenim demokracijama smatra bitnim kriterijem za ocjenu kvalitete određenog pravnog sustava, govori i postojanje „Međunarodnog dana priziva savjesti„ koji se obilježava 15.svibnja, a priznavanje priziva savjesti pri tome, istaknuto je, nije vezano samo uz liječničku već i druge profesije.

HUMP drži da problem leži u pokušaju obezvređivanja instituta priziva savjesti kroz dvojbe društva oko pobačaja i sličnih polarizirajućih tema.

Priziv savjesti nikad nije lagana odluka za liječnika, prožeta je mnogim dvojbama i strepnjama i ako se želi primjereno sagledati u cijelosti i sa svih aspekata, to jedino može biti zajedničkim i istovremenim pristupom više znanstvenih disciplina i struka kao i interesnih skupina, polazeći pri tome od međunarodnih i nacionalnih propisa u najširem smislu riječi, recentne sudske prakse međunarodnih i domaćih sudova, pravila i protokola struke, rješenja iz etičkih kodeksa, nauka vjera i sl., ističe HUMP.

Upozorava da svjesno zanemarivanje svih aspekata instituta priziva savjesti vodi njegovoj instrumentalizaciji.

Stoga bilo koje javno političko, društveno ili bilo kakvo drugo moraliziranje bez jasnog medicinskog i zakonskog pokrića nije dobro niti prihvatljivo, već može dovesti samo do dubokih vrijednosnih, moralnih i etičkih podjela u već dobrano podijeljenom hrvatskog društvu, istaknuo je predsjednik HUMP-a Miran Cvitković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 13:26