HRVATSKA U CENTRU AMERIČKO-RUSKOG SUKOBA! Zbog prodaje Ine Rusima - Budimpešti sankcije

Hrvatska je, nesumnjivo, još jedan od europskih poligona sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Nakon višemjesečne diplomatsko-energetske bitke oko Ine i MOL-a, rusko ministarstvo vanjskih poslova otvorilo je novo područje sukoba - nabavku američkih helikoptera za Hrvatsku vojsku. Jutarnji je prije nekoliko mjeseci objavio da MORH pregovara s Pentagonom o nabavci helikoptera Blackhawk kako bi se zamijenili sadašnji ruski helikopteri Mi8. U MORH-u su procijenili da Oružane snage više ne mogu ovisiti o ruskoj tehnici i da Hrvatska kao članica NATO saveza mora prijeći na zapadnu tehnologiju.

Počeli pregovori

Pregovore je nakon nedavnog posjeta Zagrebu potvrdio američki senator Christopher Murphy, predsjednik pododbora za Europu Odbora za vanjske poslove Senata, te američko veleposlanstvo u Zagrebu. Iako je riječ o malom broju letjelica, od 12 do 14, rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na objavu američkog senatora tvrdnjom kako “u okolnostima zapadnih sankcija Rusiji Washington vrši sve veći pritisak na zemlje jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, kako bi maksimalno ograničio našu energetsku i obrambenu suradnju sa zemljama u regiji, što smatramo drskim pritiskom”.

Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Rusiji, tvrdi kako je oštra reakcija Moskve “dio općeg zaoštravanja odnosa između Rusije i SAD-a. Bez obzira na količinu ili vrijednost nekog posla u sadašnjem odnosu snaga Moskva će na svaki potez SAD-a reagirati kao na neprijateljski, pa i na one na koje se ranije ne bi ni osvrtala”. Iako službeni Zagreb na priopćenje Moskve još nije reagirao, neslužbeno saznajemo da su pregovori s Pentagonom intenzivni i da ruska reakcija na njih neće utjecati.

Strateški partner

Uostalom, hrvatske su vlasti u više navrata naglašavale kako je SAD hrvatski strateški vojni partner, što je potvrđeno nedavnom donacijom 212 vojnih vozila i posjetom zapovjednika američke vojske Zagrebu.

Božo Kovačević također smatra da Hrvatska u tom slučaju nema baš puno izbora: “Ako je Sjedinjenim Državama važno da Hrvatska ima njihove helikoptere, to će se i dogoditi”. No, na koji način u tom slučaju Rusija može kazniti Hrvatsku? Kovačević smatra kako bi Rusija mogla dodatno pojačati sankcije hrvatskim tvrtkama.

“Moskva može uz pomoć sankcija destabilizirati stanje u regiji. Primjerice, srpskim tvrtkama koje su u vlasništvu hrvatskih kompanija zabraniti uvoz njihovih proizvoda u Rusiju”.

Nepoznat kupac

Dan nakon ruskog priopćenja, agencija Reuters jučer je objavila da SAD provodi diplomatsku ofenzivu kako bi zaustavio Mađarsku u nakani da MOL ruskom Gazpromu proda svojih 49 posto u Ini. Reuters navodi kako im je izvor u Gazpromu kazao da je bilo razgovora u ožujku koji se tiču Hrvatske, ali da se otada ništa nije dogodilo. MOL je pak objavio da je “prodaja udjela u Ini valjana opcija”, ali ne žele otkriti detalje o kupcima.

Kako bi spriječio prodaju, State Department već više od pola godine vrši snažan pritisak na Budimpeštu i premijera Viktora Orbana. Dužnosnik State Departmenta Amos J. Hochstein prošli je mjesec u Washingtonu s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom razgovarao o udjelu MOL-a u Ini, Južnom toku i isporuci mađarskog plina Ukrajini. Hochstein je potom od senatora Murphyja, koji je putovao Europom, zatražio da posjeti Hrvatsku i da lobira u vladi RH po tom pitanju, navodi Reuters. Murphy je potvrdio kako su mu hrvatski dužnosnici obećali da Vlada svoj udio u Ini sigurno neće prodati Gazpromu.

Bitka za plin

“Sukob Washingtona i Budimpešte treba sagledavati u sklopu strateškog sukoba. SAD želi nizom sankcija protiv Rusije preuzeti tržište plinom u Europi i postati najveći izvoznik ukapljenog plina na naš kontinent”, smatra Božo Kovačević . Zato su Sjedinjene Države žestoko reagirale na nedavnu odluku Mađarske da prestane isporučivati svoj prirodni plin Ukrajini te pokušavaju spriječiti prodaju Ine Gazpromu.