Hrvatska u 2021. ispunila cilj NATO-a o izdvajanju za obranu, proračun podigla kupnja Rafalea

Hrvatska je prošle godine, prema procjenama NATO-a, ispunila cilj koji su saveznici zacrtali o ulaganju najmanje dva posto BDP-a za obranu te znatno premašila cilj da najmanje 20 posto obrambenog proračuna ide za opremu.

Kupnja borbenih zrakoplova znatno je podigla hrvatski obrambeni proračun. Prema procjenama NATO-a, Hrvatska je za obranu prošle godine podigla izdvajanje na 2,16 posto svoga BDP-a, s 1,71 posto godinu prije, a 30,6 posto obrambenog proračuna izdvojeno je za opremu, pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća NATO-a, koje je u četvrtak predstavio glavni tajnik Jens Stoltenberg.

Države članice NATO-a obvezale su se još 2014. godine da će povećati izdvajanja za obranu od najmanje 2 posto BDP-a do 2024. godine te najmanje 20 obrambenog proračuna za opremu oružanih snaga.

Zanimljivo je da je Grčka prošle godine prestigla Sjedinjene Države po izdvajanju za obranu mjereno po udjelu u BDP-u. Grčka je prošle godine izdvojila 3,59 posto, a Sjedinjene Države 3,57 posto BDP-a.

Na trećem je mjestu Poljska s 2,34 posto BDP-a, zatim Velika Britanija s 2,25 posto te Hrvatska, Estonija i Latvija s po 2,16 posto.

Na začelju su Slovenija s 1,22 posto, Belgija s 1,07 posto, Španjolska (1,03 posto) i Luksemburg (0,54 posto).

Osam od 30 članica prošle je godine ispunilo cilj od dva posto u udjelu BDP-a za obranu.

Grčka je prva i po izdvajanju za opremu oružanih snaga, s 38,8 posto grčkog obrambenog proračuna namijenjeno za opremu.

Slijede Luksemburg (38,2 posto), Mađarska (37,2 posto), Poljska (33 posto), Turska (30,7 posto), Hrvatska (30,6 posto) i Sjedinjene Države (29,4 posto).

Najmanje izdvajaju Albanija, Bugarska, Slovenija, Kanada, Portugal i Njemačka - između 14,9 i 18,6 posto obrambenog proračuna.

Od 30 država članica, njih 19 izdvaja najmanje 20 posto za opremu od obrambenog proračuna.

Dvije trećine Hrvata za NATO

NATO je prošle godine naručio ispitivanje javnog mišljenja o percepciji Saveza, koje je provedeno između 12. studenoga i 2. prosinca prošle godine.

Rezultati pokazuju da bi 67 posto anketiranih u Hrvatskoj glasalo za članstvo u Savezu, 13 posto protiv, a ostali su odgovorili da ne znaju kako bi glasali.

Najveću potporu NATO ima u Poljskoj (84 posto), Albaniji i Litvi (82 posto) te Rumunjskoj i Portugalu (79 posto).

Na drugom kraju ljestvice su Slovačka (46 posto), Crna Gora i Francuska (50 posto), Bugarska (54 posto) te Slovenija i Sjedinjene Države (54 posto).

Više od dvije trećine Hrvata, 69 posto njih, smatra da članstvo u NATO-u smanjuje vjerojatnost napada treće zemlje na njihovu zemlju.

U tom smislu najviše povjerenja imaju Litva (76 posto), Albanija (74 posto) i Danska (71 posto).

Najnepovjerljivije su Sjedinjene Države (42 posto), Crna Gora (46 posto) i Slovačka (48 posto).

Gledajući ukupno, 53 posto građana država članica NATO-a smatra da članstvo smanjuje vjerojatnost napada na njihove zemlje.