HRVATSKA SVE BLIŽE EU PROSJEKU Zatezne kamate za građane past će na 8,14, a za tvrtke na 10,14%

Sredinom svibnja Ministarstvo pravosuđa uputit će Vladi izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima na temelju kojih bi zatezne kamate za dugovanja između građana i građana te dugovanja između građana i pravnih osoba trebale pasti na 8,14 posto, a za dugovanja između pravnih osoba i pravnih osoba na 10,14 posto.

S obzirom na to da je sadašnja zatezna kamata 12,4 posto, to će, makar kad je riječ o fizičkim osobama, biti njihovo značajno smanjenje. Vlada će ove zakonske izmjene Saboru poslati na usvajanje po hitnoj proceduri, potvrđeno nam je u Ministarstvu pravosuđa. Smanjenjem zatezne kamate sa sadašnjih 12,4 posto na 10,14 za pravne te na 8,14 posto za fizičke osobe Hrvatska više ne bi bila država s najvišom zateznom kamatom unutar EU-a.

Kad su posrijedi zatezne kamate koje će plaćati fizičke osobe, Hrvatska će se, prođe li najavljena zakonska izmjena, svrstati među članice EU-a s najnižom zateznom kamatom. Po pitanju zateznih kamata za pravne osobe i dalje će ostati među pet članica EU-a s najvećom zateznom kamatom koja premašuje 10 posto. Ministarstvo pravosuđa će, potvrđeno nam je, inicirati i smanjenje maksimalne kamate na potročačko i stambeno kreditiranje.

Maksimalna kamata

U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o obveznim odnosima to će Ministarstvo predložiti da se za oko 1 posto smanje kamate na potrošačko i stambeno kreditiranje. To znači, pojašnjava naš izvor iz Ministarstva pravosuđa, da bi se sadašnja maksimalna kamata na potrošačke kredite od 11 posto, a koja se ponajprije odnosi na minuse na tekućem računu, trebala smanjiti na 10,14 posto. Također, maksimalna kamata na stambene kredite sa sadašnjih 9 posto smanjila bi se na 8,14 posto.

Izmjene propisa

Prijedlog o jednopostotnom smanjenju kamata na stambeno i potrošačko kreditiranje je, kako doznajemo, prethodno usuglašen s ministrom financija Borisom Lalovcem, a provest će se kroz izmjene dvaju propisa: Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o financijskom poslovanju.

Ako se uskoro promijene i ta dva zakona, ona bi u ovom trenutku najviše značila onima koji koriste kredite po minusu na tekućem računu jer bi im kamatna stopa bila niža za jedan postotni poen.

Međutim, sudeći po neslužbenim izjavama u bankarskim krugovima, one pozdravljaju smanjenje zatezne kamate, ali su apsolutno protiv smanjenja najviših ugovorenih kamata jer smatraju da su one ionako među najnižima u Europi. Pritom navode da su u nekim zemljama EU-a (V. Britanija, Italija, Francuska) kamate za dopuštena prekoračenja i revolving kredite (nenamjenske) “iznad 15 posto, pa i 20 posto, a to su stare članice EU-a i neke od njih su u eurozoni”.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, već je ranije upozorio da bi u slučaju dodatnog smanjenja najviših ugovorenih kamatnih stopa banke jednostavno prestale odobravati kredite s višom kamatnom stopom, pa bi građani mogli dobiti prvenstveno stambene kredite.

Limitiranje kamata

Na upit kako komentira prijedlog Ministarstva pravosuđa samo podsjeća da Hrvatska već sada ima jednu od najnižih ugovornih kamatnih stopa te da HUB ostaje pri ranijim ocjenama.

- Problem zašto Hrvatska ima najvišu zateznu kamatu, a najnižu ugovornu je zbog članka iz Zakona o potrošačkom kreditiranju koji ih dovodi u vezu. Ako se ta veza raskine, postići će se smanjenje zatezne kamate, a Hrvatska će i dalje imati najnižu ugovornu kamatnu stopu - kaže Bohaček.

Iako limitiranje kamata na sadašnjoj razini nije najsretnije rješenje, s obzirom na to da banke u Hrvatskoj imaju veće rizike nego u zemljama eurozone, Bohaček dodaje da s tim mogu živjeti, ali dalje spuštanje bankama očito nije prihvatljivo. Ako Ministarstvo financija bude inzistiralo na smanjivanju ugovornih kamata, vrlo je izgledno da će banke u pomoć pozvati Europsku komisiju jer se to smatra zadiranjem u tržište i diskriminiranjem.

Ugovorene stope

U bankama smatraju da nema nikakvog razloga zbog kojega ugovorna kamatna stopa treba biti niža od zatezne. Po informacijama kojima raspolažu, tek manji broj zemalja EU-a ima limite na ugovorne stope, ali i kod njih su najviše stope uvijek više od zakonske zatezne stope, a često i od maksimalne zatezne stope.

S njihova aspekta, najveći je problem upravo vezivanje zatezne kamate s ugovornom koje je počelo još Zakonom o obveznim odnosima iz 2006. godine, a potom nastavljeno kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju. Pozivajući na europsku pravnu stečevini, HUB ističe da je ugovaranje kamata slobodno, pri čemu sud kontrolira slučajeve zloporabe, primjerice ako se ugovoraju lihvarske kamate.