ALARMANTNI PODACI O NEZAPOSLENOSTI

HRVATSKA MEĐU NAJGORIMA U EU Na svako slobodno radno mjesto dolazi 52 nezaposlenih

Najveći je problem nezaposlenost mlađih od 25 godina, među kojima ih 41,5% traži posao

Piše:

Objavljeno: 29. studeni 2014. 23:17

Vjekoslav Skledar/CROPIX

U posljednji mjesec ove godine Hrvatska ulazi s više od 312.000 nezaposlenih, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema podacima s burze rada, bez posla je zadnjeg radnog dana u studenom bilo 312.332 ljudi. Istodobno, slobodnih radnih mjesta bilo je samo 6071, što znači da za jedno slobodno radno mjesto, statistički gledano, konkurira 52 nezaposlenih.

Podaci Eurostata

Završetak turističke sezone, kao i svake godine, donio je rast broja nezaposlenih. Podaci za listopad, koje objavljuje državna statistika, pokazuju da je na burzi rada bilo evidentirano 306.170 nezaposlenih, ili 15.586 više nego u rujnu, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 18,7 posto.

Ipak, podaci Eurostata, koji se temelje na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) i koji se smatraju realnijim pokazateljem stanja na tržištu rada, pokazuju da broj nezaposlenih u Hrvatskoj krajem listopada još nije prešao 300.000.

Prema najnovijim podacima euro-statistke, u potrazi za poslom u Hrvatskoj je u listopadu bilo 293.000 ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosila je 16 posto.

Ipak, i ti su podaci alarmantni. Po stopi nezaposlenosti Hrvatska spada među neslavne rekordere u EU, budući da veću stopu nezaposlenosti od nas imaju samo Grčka, 25,9 posto (posljednji raspoloživ podatak za tu zemlju je za kolovoz), i Španjolska, 24 posto. S druge strane, najmanju stopu nezaposlenosti u EU i u listopadu je imala Njemačka, 4,9 posto, te Austrija, 5,1 posto.

U potrazi za poslom u EU, pokazuju procjene Eurostata, u listopadu je bilo više od 24,4 milijuna ljudi, dok je stopa nezaposlenosti na razini Unije iznosila 10 posto. U usporedbi s rujnom, broj nezaposlenih u EU povećao se za oko 42.000, što je otprilike grad veličine Varaždina i dovoljno govori o teškom stanju na tržištu rada i u EU. Dobra je vijest da je u odnosu na isti mjesec lani u EU u listopadu ove godine ipak bilo oko milijun i pol manje nezaposlenih.

Mlada populacija

Velik europski problem i dalje ostaje nezaposlenost mladih. U listopadu je u potrazi za poslom u EU bilo gotovo pet milijuna mlađih od 25 godina, a stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 21,6 posto.

Nezaposlenost mlade populacije i dalje je najveći problem u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj, u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih u trećem ovogodišnjem tromjesečju, prema podacima euro-statistike, iznosila 41,5 posto. S druge strane, najmanje stope nezaposlenosti mladih u listopadu su imale Njemačka, 7,7 posto, Nizozemska, 9,7 posto, i Austrija, 10 posto.

REKORDNA ZAPOSLENOST 7,8 milijuna radnika u Njemačkoj ima plaću manju od 3500 kuna

Iako njemačko gospodarstvo bilježi izvrsne rezultate, čak 7,8 milijuna njemačkih radnika zarađuje manje od 450 eura, odnosno 3450 kuna. Ovih je dana njemački Savezni ured za statistiku objavio najnovije podatke po kojima Njemačka danas ima rekordan broj zaposlenih, 43 milijuna ljudi, odnosno 381.000 više nego prošle godine.

Prvi put u suficitu

Istodobno je i pao broj nezaposlenih, pa je sada manji za 16.000 nego u listopadu, a za 89.000 manji nego lani. No to je u brojkama i dalje vrlo visokih 2,717 milijuna nezaposlenih ili 6,6 posto. Od 43 milijuna zaposlenih čak 7,8 milijuna ih prima manje od 450 eura mjesečno. Oni su tako slabo plaćeni jer rade manje od pola radnog vremena, odnosno manje od 20 sati tjedno. Takozvanom fleksibilizacijom, s kojom je Njemačka počela prije drugih u EU, povećana je armija zaposlenih koji su prisiljeni tražiti socijalnu pomoć. Ipak, broj tih s plaćom ispod 450 eura pada drugu godinu za redom.

Prema posljednjim podacima, njemački poslodavci traže 517.000 novih radnika, većinom u metalskoj industriji, trgovini, prijevozu i zdravstvu.

Statistički su podaci pokazali kako su strahovi od ulaska Njemačke u recesiju bili neopravdani. Bundestag je tako u petak usvojio nacrt državnog proračuna za 2015. koji, prvi put nakon 1969. godine, ne predviđa deficit. To je kancelarka Angela Merkel obećala Nijemcima u posljednjoj predizbornoj kampanji, financijski uravnotežen proračun bez novih zaduživanja.

Ministar financija Wolfgang Schäuble rekao je za radio Deutschlandfunk da je Njemačka svjesna svoje odgovornosti za buduće generacije i za doprinos održivom rastu, prenosi agencija AFP. U parlamentarnoj raspravi rekao je da je usvajanje izbalansiranog proračuna u kojem prvi put u 46 godina troškovi neće biti veći od prihoda doprinos budućnosti.

Kritike prema Merkel

Kako se Njemačka već dugo nalazi pod baražnom vatrom kritika da strogom politikom štednje održava Europu u krizi, i sada opozicija i neki ekonomisti kritiziraju vladu Angele Merkel da će takav proračun utjecati na ograničavanje rasta i investicija. Njemačka će i dalje ostati visokozadužena zemlja, s dugom većim od 60 posto BDP-a. U anketi ZDF-a skoro dvije trećine ili 66% ispitanika, kako prenosi portal local.de, podržava plan Angele Merkel o balansiranom proračunu bez zaduživanja.

Piše:Snježana Pavić