EKSKLUZIVNI INTERVJU

'HRVATSKA JE SADA DOBILA PRILIKU ZA NOVI POČETAK' Predsjednik EBRD-a Sir Suma Chakrabarti za Jutarnji

Vaša zemlja prolazi kroz teško razdoblje, ali sada radite prave stvari da biste očistili posljedice bivših pogrešaka

Sir Suma Chakrabarti, predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) , prvi je visoki financijski diplomat koji nakon ulaska u Europsku uniju dolazi u Hrvatsku. Po rođenju Bengalac, s britanskim državljanstvom, oksfordskom diplomom i dugogodišnjim stažem u britanskoj državnoj administraciji, gdje je snažno utjecao na britanske stavove prema europskim tranzicijskim procesima, 54-godišnji bankar susrest će se danas i sutra s vodećim predstavnicima hrvatske politike i biznisa.

Prije sedam godina EBRD je odlučio prestati ulagati u Baltik i u srednjoeuropske zemlje do 2010. Financijska kriza odgodila je provođenje te odluke do 2015. Sada je 2013. Smatrate li da će prilike postati bolje za dvije godine?

- U pravu ste kad kažete da EBRD ima aktivnu politiku ‘mature’ u kojoj je zapisano da jednom kada zemlja u kojoj je institucija aktivna dostigne zadovoljavajući stupanj razvoja prema tržišnoj ekonomiji, Banka prestaje u toj zemlji financirati nova ulaganja. EBRD će ostati vjeran toj politici. Prva zemlja u kojoj je napravljen taj korak bila je Češka 2007., ali tada je utjecaj globalne financijske krize odgodio proces u ostalih sedam zemalja koje su se pridružile Uniji 2004. Europska je banka zbog krize čak pojačala aktivnosti pa su ulaganja u srednju i istočnu Europu porasla sa 328 milijuna eura u 2008. na 1647 milijuna eura u razdoblju između 2008. i 2012. Budući da se nadamo da će se prilike početi popravljati, možemo očekivati da će se razina EBRD-ova angažmana u srednjoj Europi postupno smanjivati. Na kraju ni Hrvatska više neće tražiti naša sredstva i to će biti znak njenog uspjeha. Ali sve dok mi zajedno pronalazimo značajna područja za reforme i projekte kojima mi možemo podići vrijednost, ostat ćemo prisutni na tržištu. U tom smislu, nova EBRD-ova Strategija za Hrvatsku između 2013. i 2016., koju je Odbor direktora odobrio prošlog tjedna, identificira značajan broj područja gdje mi možemo biti od pomoći kako bi što brže došlo do gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

EBRD je daleko najveći strani ulagač u Hrvatskoj. Što bi hrvatska “matura” značila u kontekstu buduće EBRD-ove prisutnosti u Hrvatskoj?

- Hrvatska je upravo postala najmlađom članicom EU i mislim da je prerano u ovom trenutku govoriti o ‘maturi’ i povlačenju EBRD-a. Štoviše, u kontekstu pristupanja u EU, EBRD može igrati važnu ulogu u kritičnim područjima poput apsorpcije sredstava iz EU fondova i promoviranja prekogranične trgovine i ulaganja. Do danas smo u Hrvatskoj potpisali oko 150 projekata u ukupnoj vrijednosti od 2,75 milijardi eura. Investicije Banke podijeljene su između industrije, agribiznisa, energetike, infrastrukture i financijskog sektora. Tijekom 2012. uložili smo oko 210 milijuna eura kroz 13 transakcija. Ove godine u planu nam je zadržati volumen poslova na visokoj razini, očekujemo ulaganja u vrijednosti od 220 milijuna eura u privatnom i u javnom sektoru. Blisko surađujemo s hrvatskim kompanijama i s Vladom i planiramo zajednički razvijati nove projekte, naročito u transportu i municipalnom sektoru gdje sredstva iz EU fondova mogu biti proširena financijskom injekcijom EBRD-a.

Kad EBRD odlučuje kamo ulagati, što su ključne točke u procesu odlučivanja? Je li to veličina zemlje, kratkoročne prognoze budućeg rasta, potencijal zemlje i njenih kompanija ili sposobnost EBRD-ova tima na terenu?

- Sva naša ulaganja moraju zadovoljiti tri kriterija: zdrav bankarski sustav, vidljivu dodanu vrijednost ulaganja za ekonomiju i, na kraju, tranzicijski učinak. To znači da ulaganje EBRD-a mora biti ekonomski opravdano, da ne smije konkurirati komercijalnim izvorima financiranja, nego da umjesto toga mora igrati ulogu predvodnika koji će mobilizirati ostale izvore financiranja. Naša investicija mora postići jasno definirane ciljeve prema uvođenju tržišno orijentiranog poslovanja. Izvanredna kvaliteta ljudi na terenu dodatna je privilegija EBRD-a. U Zagrebu smo upravo promijenili čelnu osobu. Na čelo ureda došla je Vedrana Jelušić Kašić. Ona će sada voditi naš tim od deset bankara, iskusnih u razvoju novih projekata, u suradnji sa sektorskim timovima u londonskoj centrali EBRD-a.

Svjetska banka posluje gotovo isključivo s vladama. EBRD radi s vladama, ali je također vrlo blisko uključen u poslovanje kompanija u koje ulaže, najčešće putem nadzornih odbora. Na koji način razdvajate posao s političkim partnerima od korporativnog biznisa?

- Posao EBRD-a je pomoći mladim rastućim ekonomijama i fokus našega rada je jasno usmjeren prema privatnom sektoru. Tijekom posljednje dvije godine otprilike 80 posto našeg ukupnog poslovanja odvijalo se u privatnom sektoru. Istovremeno smo veliku pažnju usmjerili prema političkom dijalogu, aktivno surađujući s vladama zemalja u kojima radimo. EBRD nudi daleko više od financija: akumulirali smo značajnu količinu znanja i iskustva u područjima poput energetske učinkovitosti, korporativnog upravljanja ili reformi pravosuđa, da nabrojim samo neka područja. Dijalog s predstavnicima vlade komplementaran je našim aktivnostima u biznisu kako bi ekonomijama u koje investiramo pomogli da se oporavljaju i rastu.

Europska banka nije neprofitna organizacija, na kraju projekta očekujete zaradu. Ta zarada se kasnije ulaže u nove projekte Banke, ali ništa ne dolazi badava. Kada se odlučujete na izlazak iz projekta? Je li to trenutak u kojem se zarada čini najvećom ili čekate da projekt dosegne ciljanu točku razvoja?

- S klijentima radimo na razvoju zajedničke vizije njihovog rasta i podupiremo njihov razvoj. U svaki projekt ulazimo s jasno definiranim setom ciljeva koje unaprijed dogovaramo s klijentima. Jednom kad su ciljevi dosegnuti, mi izlazimo. Naravno da kao tržišno orijentirana institucija nismo zainteresirani izgubiti novac naših klijenata, tako da svaki izlaz iz projekta ovisi i o procjeni tržišta. Ipak, ne može nas se smatrati institucijom koja teži maksimiziranju profita. Naša zarada i rezerve koje stvaramo služe isključivo financiranju naših operacija. Da je drukčije, mi ne bismo bili u mogućnosti na krizu odgovoriti toliko brzo i odlučno kao sada kad smo od 2009. do danas za 50 posto povećali naša ulaganja u regiji.

EBRD je osnovan nakon kolapsa komunističkih režima u istočnoj Europi kako bi podupirao razvoj novih demokracija, posebno u zemljama koje su se odlučile pristupiti EU. Koliko je Banka u tom poslu bila uspješna?

- Mislim da je EBRD postigao ogroman uspjeh. Naš poslovni model je uspješan jer imamo podršku naših dioničara, odlične stručnjake a, prije svega, zemlje u kojima smo aktivni napravile su dobar posao. Pogledajte samo gdje je regija bila prije 25 godina, prije pada željezne zavjese, i gdje je danas. S ulaskom Hrvatske, EU sada ima 28 članica i ostaje otvorenom za ostale zemlje koje su na putu priključenja. EBRD je u svemu tome odigrao ulogu na koju može biti ponosan.

Od prvog dana samostalnosti, Hrvatska je bila najbolji i najlošiji učenik tranzicije. Imali smo jaku ekonomiju, ali ona je razorena u ratu. Nakon rata krenuli smo brzo, sa solidnim rastom i stabilnom lokalnom valutom, ali i s “rođačkom” privatizacijom i uz veliku korupciju. Danas imamo solidan bankovni sustav, korupciju smo udarili u samo središte, ali najlošiji smo u rastu BDP-a. Gdje vidite najveće propuste? Možemo li ikad uhvatiti ravnotežu?

- Svi mi cijenimo realan pogled. Ne mislim da postoje razlozi za pesimizam. Točno je da Hrvatska prolazi kroz teško razdoblje, ali sada radite prave stvari da biste očistili posljedice bivših propusta i pogrešaka i zemlju učinili spremnom za povećanu konkurenciju u postkriznoj svjetskoj ekonomiji u kojoj ima daleko manje financijskih izvora. To ne treba umanjiti značajne prednosti i prilike koje Hrvatska nudi ulagačima. Članstvo u EU je savršena platforma za građenje i EBRD je spreman u tome vam pomoći. Hrvatska ulazi u EU dobro pripremljena, nakon dugog i rigoroznog procesa pregovora. To će se pokazati vrlo korisnim za dugoročan ekonomski rast. Zemlja sada ima priliku za novi početak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:45