ZAGREB - Hrvatski krah na globalnoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma jučer je “zavio u crno” Ivicu Mudrinića, Gorana Radmana i Branka Grčića iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost koji su domaćoj javnosti predstavili Izvješće o globalnoj konkurentnosti.
Visoka razina korupcije
Hrvatska je prošle godine pala 11 mjesta na ljestvici, ove se godine spustila još pet i danas je na 77. poziciji, prvi put daleko ispod svih članica EU, globalno između Bocvane i Gvatemale, regionalno čvrsto usađena u europskom jugoistoku, tek dva mjesta ispred Makedonije.
To što su Albanija (88), Srbija (96) i BiH (102) još iza nas, kao i Grčka (83) u kojoj je eksplodirala kriza eurozone, teško nam može biti utjehom.
- Nakon godina pada i stagnacije ne možemo za lošu percepciju Hrvatske u globalnim poslovnim krugovima okrivljavati globalnu krizu niti loše stanje u regiji - upozorio je jučer šef HT-a i predsjednik NVK Ivica Mudrinić.
Krivac je, očekivano, loša politika, što je gotovo jedino u čemu Hrvatska ima kontinuitet. Hrvatski biznismeni koji su u proljeće ispunili upitnik Svjetskog gospodarskog foruma - anketa je bila provedena u 98 poduzeća - kao najveće prepreke u svom poslovanju naveli su neučinkovitu javnu upravu, loš porezni sustav, visoku razinu korupcije, otežan pristup financijskim izvorima i restriktivno radno zakonodavstvo.
Kompanije nisu inovativne
- Sve to ukazuje na zemlju čijem vodstvu nedostaje vizije, ali i hrabrosti da učini potrebne pomake - kaže Mudrinić. U dijelu analize koji se temelji na statističkim podacima za protekle dvije godine (i vjerojatno će zato poredak na ljestvici sljedeće godine biti za Hrvate još porazniji) Hrvatskoj su najveća opterećenja neučinkovita tržišta kako robe, tako i rada sputanog lošom zakonskom regulativom. Uz to, Hrvatska se muči i s malim, slabo razvijenim, financijskim tržištem, njene kompanije nisu inovativne, biznisi su i dalje svrstani u ladicu “jednostavnih”.
Švicarci i dalje prvi
- Mi stojimo, pa zato automatski zaostajemo za svima koji su se brže od nas uspjeli pokrenuti. Konkurentnost Hrvatske i dalje pada - rekao je Mudrinić. U komornoj atmosferi događaja koji je svojevremeno pokušavao u Zagreb dovesti barem mali tračak kozmopolitskog duha iz Davosa jučer je bilo zamjetno manje biznismena nego proteklih godina. Vladu ovaj put nije zastupao nitko, kao da je sjena Damira Polančeca koji je proteklih godina bio redovit sudionik često uzavrelih rasprava još uvijek prejaka za nasljednika iz redova politike.
Čak je i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, svoj uobičajeno gorljiv nastup ovaj put nadomjestio gotovo samozatajnom skromnošću, unatoč pobjedi koju su sindikati tijekom proteklih nekoliko dana izborili u pregovorima s Vladom.
Nimalo se zato čudnim nije činilo pitanje predsjednice Uprave Ericssona Tesle Gordane Kovačević - ima li smisla raspravljati o hrvatskoj konkurentnosti ako tu raspravu nitko ne sluša, malo tko relevantan u njoj sudjeluje i nakon nje nema nikakva učinka?
Globalna ljestvica konkurentnosti nije donijela nikakva iznenađenja.
U lako predvidivom poretku Švicarska je zadržala čelnu poziciju (unatoč jakom franku i nezamislivoj skupoći), SAD se, plaćajući danak krizi, spustio s druge na četvrtu poziciju, Švedska, Finska i Danska i dalje su među prvih 10, zajedno s Kanadom.
Crna Gora blizu Slovenije
Iz našeg kuta možda je najdramatičniji uspon Crne Gore koja se na 49. poziciji već približila najuspješnijoj bivšejugoslavenskoj “kolegici” Sloveniji. Među novim članicama EU, nakon Rumunjske prošle godine, Hrvatsku je ove godine prestigla i Bugarska. To što smo ove godine za šest mjesta bolji od Grčke nitko ne bi trebao smatrati posebnim uspjehom.
ZBOG ČEGA SMO NEKONKURENTNI
Neučinkovita državna uprava
Beskrajno čekanje na dozvole, loš sustav zemljišnih knjiga, neučinkovito upravljanje državnom imovinom i neizmjerno sporo pravosuđe vode na popisu razloga zbog kojih se investitori i dalje ne odlučuju za pokretanje biznisa u RH.
Loš porezni sustav
Visoki nameti na rad, kompliciran sustav s previše poreznih stopa i bezbroj izvanporeznih nameta nisu motor koji će Hrvatsku pokrenuti iz stagnacije. U kombinaciji s najavama mogućih novih poreza djeluju destruktivno.
Rigidno radno zakonodavstvo
O tome je već sve rečeno. Pretvrd zakon s neotpustivim radnicima, ugrađenim nizom “automatskih” povlastica i velikim troškovima otpuštanja potiče zapošljavanje na crno i velik dio nezaposlenih ostavlja na “burzi” unedogled.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....