NOVE PREPORUKE

Hrvatska dobila 17 naloga, traži se i da policajci osobno odgovaraju ako ne spriječe nasilje nad ženama

Hrvatska Vlada dobila je ovaj tjedan 17 naloga Odbora stranaka potpisnica Istanbulske

Analiza prakse u Hrvatskoj pokazuje da su službenici, među kojima i policajci, skloni podcijeniti jasne znakove nasilja nad ženama 

 Ranko Suvar/Cropix

Odbor stranaka potpisnica Istanbulske konvencije usvojio je ovaj tjedan Preporuke za Hrvatsku o implementaciji Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama, u kojima Vladi RH daje 17 konkretnih preporuka o čijoj provedbi treba izvijestiti Odbor najkasnije do 5. prosinca 2026.

U naredne tri godine Vlada tako, između ostalog, treba donijeti cijeli niz rodno osjetljivih politika i strategija fokusiranih na nasilje nad ženama, organizirati i provesti obavezne edukacije policije, sudstva i državnih odvjetništva, osnovati posebno tijelo za koordinaciju i nadzor provedbe Istanbulske, povećati broj skloništa za žrtve i osigurati im minimalne standarde te osigurati da obiteljski suci u odlučivanju o skrbništvu i kontaktima s djecom nakon razvoda budu nedvosmisleno obaviješteni da tzv. "sindrom otuđenja djeteta" nema znanstvenih uporišta i da osobitu pažnju posvete nasilnosti jednog roditelja.

Odbor stranaka također poziva Hrvatsku da uvede osobnu odgovornost službenika, uključujući i policijske, za nepoštivanje protokola i nepoduzimanje mjera kojima se moglo spriječiti nasilje nad ženama. Konkretno, preporučuje se da Vlada pojača "mjere za prepoznavanje i otklanjanje nedostataka u institucionalnom odgovoru na nasilje nad ženama i osigura da službenici, uključujući policijske službenike, budu pozvani na odgovornost za nepoštivanje obveze revnog sprječavanja, istraživanja i kažnjavanja djela nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom". Također se traži da Vlada vodi evidenciju o pokrenutim predmetima utvrđivanja odgovornosti i njihovim ishodima.

Određeni rok

- Nije neuobičajeno da Odbor stranaka potpisnica Konvencije u periodu nakon što GREVIO, stručno tijelo za nadzor provedbe Istanbulske konvencije pri Vijeću Europe, donese svoje izvješće te uputi državi i posebno izdvojene preporuke koje zahtijevaju hitnu provedbu, za čiju provedbu daju određeni rok i prema čijoj provedbi prate napredak te države. Ove su preporuke sadržane i u Izvješću GREVIO-a za Hrvatsku, koje nam je stiglo u rujnu, no sada su dodatno istaknute kao posebno važne - tumači pravnica Iva Čatipović iz Udruge SOS Rijeka.

Podsjetimo, GREVIO je u rujnu objavio prvo Izvješće za Hrvatsku, koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju 2018. godine. Izvješće je vrlo konkretna analiza stanja objavljena na 100-tinjak stranica, koju je struka jednoglasno proglasila poraznom za Hrvatsku.

image

Istanbulsku konvenciju Hrvatska je potpisala 2018., nakon niza prosvjeda i akcija

Marko Todorov/Cropix

Na kraju dokumenta pobrojano je 68 konkretnih prijedloga i sugestija, a Odbor stranaka potpisnica, kao centralno tijelo, u novim je Preporukama izdvojilo i saželo njih 17.

- Sve počinje s izradama sveobuhvatnih strategija i politika za borbu protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama. Kad jasno definiramo što želimo i gdje idemo, svatko će moći na svojoj razini i u svojem području provoditi zadane mjere i planove - kaže Čatipović.

Upravo su sveobuhvatne strategije prva od 17 preporuka Odbora stranaka. Druga nalaže Vladi da osigura "da sve političke i zakonodavne mjere poduzete u provedbi Istanbulske konvencije jasno odražavaju ideju da je nasilje nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje, rodno uvjetovano nasilje usmjereno protiv žena zato što su žene". Hrvatska zasad nema niti jedan jedini dokument, strategiju ni zakon koji spominje nasilje nad ženama - uvijek je riječ o rodno neutralnom nasilju u obitelji. Prvi bi se put nasilje nad ženama i rodno uvjetovano nasilje kao termini trebali upotrijebiti u izmijenjenom Kaznenom zakonu, koji bi trebao definirati femicid kao rodno uvjetovano ubojstvo.

Najniže kazne

Posebna se pažnja i u izvješću GREVIO-a i u izdvojenim Preporukama polaže na hitnu i obaveznu edukaciju stručnjaka koji se bave žrtvama, počiniteljima i slučajevima nasilja nad ženama - zaposlenicima u zdravstvu i socijali te, posebno, policiji, državnim odvjetništvima i sucima. GREVIO je posebno upozorio na neobjašnjivo blagu politiku kažnjavanja jer u Hrvatskoj manje od 10 posto osuđenih nasilnika završi u zatvoru, a 79,5 posto osuđenih za silovanje dobije kaznu manju od minimalne ili u visini donje trećine propisane skale kazni.

Odbor stranaka Hrvatsku također poziva da preispita zakonsku obvezu službenog osoblja da prijavi svaki slučaj silovanja, čak i ako ga žrtva ne želi prijaviti. Ustanovljeno je, naime, da dio žrtava ne zatraži ni liječničku pomoć u strahu da će liječnik o svemu obavijestiti policiju.

Također poziva Vladu RH da provede snažnu kampanju osvješćivanja javnosti o nasilju nad ženama.

I policajci će osobno odgovarati?

Odbor stranaka poziva Hrvatsku da uvede osobnu odgovornost službenika, uključujući i policijske, za nepoštivanje protokola i nepoduzimanje mjera kojima se moglo spriječiti nasilje nad ženama.

Konkretno, preporučuje se da Vlada pojača "mjere za prepoznavanje i otklanjanje nedostataka u institucionalnom odgovoru na nasilje nad ženama i osigura da službenici, uključujući policijske, budu pozvani na odgovornost za nepoštivanje obveze revnog sprječavanja, istraživanja i kažnjavanja djela nasilja obuhvaćenih konvencijom".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:02