Hrvatska će predsjedavati EU 2020.

Hrvatska će, ako se do tada nešto ne promijeni u ustroju euroinstitucija, u drugoj polovici 2020. prvi put predsjedati Europskom unijom. Tako nalaže raspored koji je utvrđen prije ulaska Hrvatske u EU i prema kojem je Luksemburg jučer 12. put preuzeo šestomjesečno upravljanje EU. Hrvatska, kao posljednja uključena u EU, na čelo će doći pošto istekne postojeći redoslijed, utvrđen prije našeg priključenja. Posljednja na toj listi je Finska koja će predsjedanje Unijom odraditi u prvoj polovici 2020.

Jedna od najmanjih, ali i najiskusnijih država članica Europske unije, Luksemburg, jučer je formalno preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU. Luksemburg je jedan od osnivača EU, prvi put je rotirajuće predsjedanje imao davne 1960. godine, a ovo je 12. put. Među prioritetima koji čekaju EU u sljedećih šest mjeseci svakako je grčka kriza, pitanje migracije, odnosi s Rusijom i nastavak pregovora o prijedlozima Europske komisije o digitalnoj agendi, energetici i drugim pitanjima koja su prioritet Europske komisije na čelu s dugogodišnjim bivšim premijerom Luksemburga Jean-Claudeom Junckerom.

Posebno će izazovno Luksemburgu biti pitanje migracije jer je u toj državi ono osjetljivije nego u mnogim drugim članicama EU. Tijekom predsjedanja država članica obično pokušava imati neutralan stav o važnim pitanjima. Glas Luksemburga u Vijeću, osim u pitanjima gdje se odlučuje jednoglasno, zbog malog broja stanovnika i nema preveliku težinu, no Luksemburg zbog iskustva, ali i činjenice da je uvjerljivo najbogatija europska država ima utjecaj daleko veći od svoje veličine.

Kao predsjedavajući, Luksemburg će organizirati više od 230 sastanaka u sljedećih šest mjeseci. Obično se u državi koja predsjeda održavaju samo neformalni sastanci Vijeća EU jer se službeni održavaju devet mjeseci u Bruxellesu, a svi sastanci ministarskih vijeća u travnju, lipnju i listopadu održavaju se u Luxembourgu, bez obzira na to tko ima rotirajuće predsjedništvo. Zato Luksemburg, uz to što 12. put predsjeda EU, ima iskustva u organiziranju takvih skupova.

U diplomatskim krugovima već se počelo razmišljati ima li zadržavanje sustava rotirajućeg predsjedanja EU smisla nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma kojim je stvorena funkcija stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost. Ipak, bez obzira na to, uloga države koja predsjeda ostaje važna jer stalni predsjednik Europskog vijeća predsjeda samo summitima EU, a visoki predst avnik sastancima Vijeća za vanjske poslove. Ostale sastanke resornih ministara organizira i njima predsjeda država koja ima rotirajuće predsjedništvo. To predsjedništvo služi i kao promocija određene države.