Oglasnici u Republici Hrvatskoj, kako oni tiskani, tako i elektronički, posljednjih mjeseci ponovno su zatrpani ponudom nekretnina iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebice apartmanima i kućama za odmor na tamošnjim skijalištima, piše Slobodna Dalmacija.
Bile su dovoljne dvije zime bogate snijegom i minusima, kao i nešto bolja ekonomska situacija, da ljubitelji skijanja i drugih zimskih radosti ponovno živnu i krenu se interesirati, ali i kupovati u prvom hrvatskom istočnom susjedstvu.
- To je tržište - kaže Željko Ajduk, vlasnik agencije za promet nekretninama u Imotskom - ponovno živnulo. Mi to vidimo prije svega po našim internetskim stranicama i klikanosti, što naravno redovito pratimo. Dok smo lani, nakon sedam-osam godina stanke, realizirali prodaju dviju ili triju kuća, ove godine, iako smo tek na njezinu kalendarskom početku, to bi moglo biti i puno više.
Imotskom i tamošnjim kupcima najbliže je Blidinje, ski-centar nastao nakon rata 90-ih. Gradnja je buknula prije 15 i više godina, ali je potkraj prošloga desetljeća došlo do krize u nekretninskom biznisu, kao i cijeloj regiji i svijetu.
Problem su dodatni bili oni administrativne naravi, jer se radi o parku prirode i nedostajali su planovi svih vrsta, kao i sređene vlasničke knjige, tako da su mnogi privatni vlasnici nakon početnog zanosa prodavali svoje nekretnine.
Navala iz Hrvatske
Prije dvije godine stvari su krenule nabolje prije svega jer je lokalna vlast našla privatnog koncesionara za ski-centar i više nije lutrija hoće li raditi četverosjed i liftovi na obroncima Risovca između Vrana i Čvrsnice. Na Blidnju se danas tako opet gradi.
- Kada me pitate za cijenu nekretnina, tu vam nekog pravila nema. Neka prosječna cijena kvadrata zemljišta se kreće oko 20 konvertibilnih maraka, ali nije isto radi li se o placu od 200 ili 500 kvadrata, jer su veći skuplji. Što se tiče stambenih kvadrata u namještenim planinskim kućama, oni su tu negdje oko 600 maraka prosječno, dok se za roh-bau traži oko 300 KM - pojašnjava Ajduk.
Istim tempom gradilo se prije 10-ak i više godina i na Kupresu, koji kao i Blidinje nazivaju - hercegovačkim Alpama. Zbog istih razloga je stalo, ali i ponovno oživjelo.
- Sada je pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer su cijene niže nego ikada - kaže Dragan Kupreškić, privatni investitor i nastavlja:
- Tamo na vrhuncu, 2007. - 2008. godine kvadrat se kako na Čajuši, potezu smještenom lijevo od hotela Adria-ski, tako i samom Kupresu prodavao i do tisuću eura po kvadratu, dok je na Jahorini išao i do dvije tisuće eura. Danas na Čajuši imate kvadrat u gotovoj apartmanskoj kući i visokom roh-bau, gdje je ostalo postaviti laminat, sanitarije, vrata i konvektore za grijanje, između 350 i 470 eura. Za nekih 20 tisuća eura možete dobiti vrlo dobar apartman, što je cijena osrednje garaže u Splitu i Zagrebu.
Kupcima iz Hrvatske stjecanje nekretnina u BiH olakšano je nakon što je 2017. godine između dviju država potpisan sporazum. Više nema reciprociteta, kvota i slično, pa je dovoljna osobna karta i, naravno, novac na računu. Prodaju nekretnina na skijalištima u susjedstvu, nakon početnog dvoumljenja, počele su kreditno pratiti i tamošnje banke.
- Polovica mojih kupaca su iz Hrvatske, konkretno Zagreb, Osijek, Duga Resa i naravno iz Dalmacije, odnosno Splita, Trogira, Makarske - reći će Kupreškić.
Uz isplativost ulaganja, kupce iz Hrvatske najviše muči pitanje sigurnosti i, ne daj Bože, repriza 90-ih.
- Tu vam nikakvog straha nema - odmah će nas dočekati Bane Obućina, koji na Jahorini podigao već nekoliko kuća s apartmanima za prodaju.
Ne vjeruju da smo bukirani
- I jedan od prvih kupaca u mojoj novoj zgradi bio je čovjek iz Karlovca. Zove me i dolazi puno ljudi iz Dalmacije, i to onih koji se dolje bave iznajmljivanjem. Plan im je zaokružiti posao na cijelu godinu - pola godine rentavanja na moru, pola na planini. Imam dobrog prijatelja s Korčule koji dolje drži restoran i apartmane. Kada usporedite cijene usluga, one su vam slične, s tim da je ulaganje u nekretnine na obali četiri puta skuplje - veli Obućina.
Jahorina je ipak šampion zimskog turizma u BiH, a možda i šire pa je zovu - balkanskim Aspenom. Posljedično to prate i cijene nekretnina.
- U objektu koji smo dovršavali i prodavali 2016. godine apartman od 35 kvadrata mogli ste kupiti za 42 tisuće eura. Takav isti u novoj kući danas je 20 posto skuplji. Da nema kupaca, vjerojatno bi to bilo niže, ali tržište diktira cijenu - logika je ovog investitora s Jahorine, koji kupcima nudi i vođenje posla s rentanjem dok oni ne koriste svoje apartmane.
- Nama su u siječnju glavni gosti bili Dalmatinci i Vojvođani. Čini mi se da bolje od ovog ne može! Jedino je pitanje jesmo li mi dotakli gornju granicu svojih sposobnosti - pita se Obućina.
- Kada ima snijega i skijalište radi, vi od Nove godine do sredine ožujka teško možete naći smještaj za produženi vikend na Kupresu. Isto je, čujem, i na Blidinju. Mene ljudi posljednjih tjedana neprestano zovu i imam dojam da mi ne vjeruju kada im kažem da sam odavno bukirana - pojadala se jedna iznajmljivačica s Čajuše, koja samo Boga moli da iduća sezona barem upola bude bogata snijegom kao ova.
A što ako bude rata...
Dalmatinski agenti za nekretnine kažu da im se klijenti, navikli na papreno ovdašnje tržište, prvenstveno iznenade cijenama u BiH. Ne radi se samo o apartmanima i vikendicama, nego i stanovima. Primjer je Mostar, koji je zbog atributa studentskog grada možda i najskuplji u cijeloj BiH kada su stambeni kvadrati u pitanju.
- Sve se manje pita je li tamo sigurno, što ako bude rata i slično. Tržište u BiH funkcionira, a i iskustva iz nedavne prošlosti govore kako je unatoč svemu privatno vlasništvo zaštićeno - kaže na ovo temu Marin Biliškov iz poznate splitske agencije za nekretnine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....