Dijeljem Hrvatske građani slave blagdan Velike Gospe i hodočaste u marijanska svetišta prisjećajući se vjerske dogme o uznesenju Blažene Djevice Marije.
Nadbuskup Hranić predvodio misu u Aljmašu
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na Veliku Gospu je u u Aljmašu je na misi na Veliku Gospu rekao kako su se okupili tu kako bi krenuli za Gospom, poručivši da bi svoje pobjede trebali promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, a kako bi i u našem životu i među ljudima zavladala dobrota.
Danas smo ovdje da bismo krenuli za Njom i da bismo sve svoje pobjede promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, u svjetlu pobjede nad egoizmom, sebičnosti, zavisti, da bi smo u nama samima odlučili pobjeđivati uživalački mentalitet, gramzivost i praktični materijalizam, kako bi u našem životu i među ljudima zavladala dobrota, uzajamno prihvaćanje, solidarnost i ljubav, poručio je nadbiskup Đuro Hranić u propovijedi na misi u aljmaškom svetištu Gospe od utočišta.
Istaknuo je kako je Bog Blaženu Djevicu Mariju, kao najizvrsnijeg člana Crkve uzdigao u nebesku slavu i od nje učinio spomenik na nebu, u kojega se zagledamo te nadahnjujemo i ohrabrujemo u vlastitoj vjeri.
U propovijedi je rekao kako je Majka Božja prva ušla u uskrsnu slavu svoga sina Isusa Krista, i tako svjedoči da trulež groba nije naša budućnost, nego da smo stvoreni za za dioništvo u božanskom trojstvenom životu.
Zato je ovo blagdan nade i radosti. Marija je slika i najizvrsniji član Crkve. Ona je i Majka Crkve te istodobno i slika spasenja što ga Bog ostvaruje u Crkvi i po djelovanju Crkve u svijetu, dodao je mons Hranić.
Ističe kako je nevolja te žene u porođajnim bolima ujedno i slika Crkve, koja kroz povijest trajno prolazi kroz nevolje i trajno biva proganjana u pojedinim dijelovima svijeta.
I kroz kakve progone i mučeničku smrt svojih članova Crkva prolazi i danas u različitim dijelovima svijeta, ali i u Europi, pa i u Hrvatskoj nije lišena toga, jer je često izvrgavana ruglu po dnevnim medijima, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup.
Uvijek je u našem osobnom ljudskom životu, u svakodnevnim odlukama, u obitelji, u društvu, u politici, u Crkvi, prisutna borba između dobra i zla, podsjetio je mons. Hranić i naglasio kako postoji samo jedna prava pobjeda - ona nad zlom; bilo onim koje se pokazuje u pojedinom vremenu, bilo nad zlom općenito.
Tko pobjeđuje zlo kroz vrijeme koje mu je dano na raspolaganje, dok u rukama ima određenu odgovornost i mogućnost utjecanja na događanja oko nas, taj pobjeđuje i na kraju, u cjelini, rekao je mons. Hranić.
Smatra kako "svaka pobjeda što je ljudi izvojuju na ovome svijetu vrijedi samo toliko koliko je na crti obnove čovječanstva, koliko je na crti doprinosa rađanju novoga čovjeka koji je po čestitosti, dobroti, poštenju, istinoljubivosti, zauzetosti za dobrobit drugoga čovjeka suobličen Isusu Kristu".
Danas smo ovdje da bismo krenuli za Njom i da bismo sve svoje pobjede promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, u svjetlu pobjede nad egoizmom, sebičnosti, zavisti, da bi smo u nama samima odlučili pobjeđivati uživalački mentalitet, gramzivost i praktični materijalizam, kako bi u našem životu i među ljudima zavladala dobrota, uzajamno prihvaćanje, solidarnost i ljubav, poručio je nadbiskup Đuro Hranić.
Tijekom dana u Aljmašu će se, uz ostalo, služiti mise za stradalnike Domovinskog rata te mlade bračne parove i njihovu djecu.
Bozanić predvodio misu u Mariji Bistrici
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je na misi u Mariji Bistrici kako zadatak koji proizlazi iz Marijinog hvalospjeva istodobno vrijedi za svakog pojedinca i cijeli narod uključujući Crkvu, politiku i društvo.
"Zadatak koji proizlazi iz Marijinog Veliča, a što pred nas postavlja otajstvo uznesenja, istodobno vrijedi za svakoga od nas i za sav naš narod, počevši od onih koji nose odgovornost na crkvenom, političkom i društvenom području", rekao je Bozanić na središnjem euharistijskom slavlju svetkovine Velike Gospe u Mariji Bistici,
Na osobnom području, poručio je, traži se od svakoga od nas prakticiranje vjere, nade i ljubavi, kao i krijeposti, razboristosti, pravednosti, ustrajnosti i umjerenosti.
Na društvenom području ističe da nam je potrebno čvrsto civilno prijateljstvo i zajedništvo te da se trebamo više osjećati da živimo zajedno i da smo međusobno odgovorni jedni za druge.
"Na to nas tako zorno poziva pandemija, koja nas još uvijek prati. Stoga danas molimo za sve koji boluju od koroanvirusa, kao i za one koji se brinu za njih, a posebno za zdravstveno osoblje", kazao je Bozanić.
Naglasio je kako se svako istinsko kršćansko iskustvo ne može ostvariti bez začuđujuće potrebe žrtve jer nismo pošteđeni borbe između dobra i zla.
Sve to pomalo zastrto otajstvo i ispunjeno i ljudskim strahom, ali upravo zbog toga je Blažena Djevica Marija svakome od nas siguran znak nade, jer dok promatramo Mariju pomalo shvaćamo što će biti i s nama", kazao je kardinal.
Naglasio je kako današnja svetkovina širi vidokruge naših pogleda te kako uvijek trebamo težiti onome što je u nebu.
Također je rekao kako nas svetkovina Velike Gospe dovodi do boljeg shvaćanja da su svako zaćeće i rođenje ljudskog bića dar majci, roditeljima i ljudskoj zajednici.
"Kao ljudima darovan nam je život i nikada neće prestati postojati. I smrt je samo put usmjeren prema nebu kojem predstoji uskrsnuće tijela. Sve to pomalo zastrto otajstvo i ispunjeno i ljudskim strahom, ali upravo zbog toga je Blažena Djevica Marija svakome od nas siguran znak nade, jer dok promatramo Mariju pomalo shvaćamo što će biti i s nama", kazao je kardinal.
Istaknuo je kako je Marija živo vrelo nade te da se k njoj dolazi s puno pouzdanja, sigurni da će se za nas zagovarati kod Boga i kod svoga sina, kao i da upravo zato hodočastimo u svetište Majke Božje Bistričke.
"Ovdje se moli, ispovijeda, traži zagovor, zahvaljuje za uslišanje, ovdje se pomirujemo s Bogom i međusobno, ovdje se izvršavaju zavjeti, preporučuju vlastite potrebe i potrebe svojih najbližih, svoga naroda, domovine i svega svijeta, ovdje dolaze obitelji s djecom, ovdje zaručnici prikazuju svoju budućnost i mole blagoslov nebeski, ovamo hodočaste mladi i stariji, bolesni i nemoćni, ovdje darovanom nadom toliki započinju obnovu svoga života, slijedeći primjer i tražeći pomoć prve vjernice Marije", kazao je Bozanić.
Dodaje kako je današnja svetkovina kao drugi Uskrs jer kao zalog pruža otajstvo uskrsnuća tijela, ali i da prosvetuje našu vjeru u uskrsnuće.
"Svetkovina uznesenja Blažene Djevice Marije potiče nas da njegujemo zdrav odnos prema i duši i tijelu, prema cijelom svojem biću, koje je predodređeno za slavno zajedništvo s Bogom", naglasio je Bozanić.
Na euharistijskom slavlju također su bili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
Danas je također i 50. obljetnica proglašenja Hrvatskog nacionalnog marjanskog svetišta Majke Božje Bistričke.
Premijer u marijanskom svetištu na Trsatu
Premijer Andrej Plenković s ministrom prometa Olegom Butkovićem Veliku Gospu obilježio je u marijanskom svetištu na Trsatu. Premijer je tom prilikom svim vjernicima čestitao blagdan Velike Gospe.
Vjernici Đakovštine u Dragotinu
Vjernici Đakovštine i okolnih područja na Veliku Gospu hodočaste u najstarije marijansko svetište u istočnoj Slavoniji - u Dragotin, Gospi Dragotinskoj, a crkva u tom svetištu potječe iz 1332. godine.
Gospi Dragotinskoj vjernici hodočaste od subote navečer, otkada se u Dragotinu, na vanjskom dijelu svetišta održavaju svete mise, ispovijedi, marijanske pobožnosti i dr. Održana je i procesija kada je iz crkve iznesena slika Gospe Žalosne, najvrjednijeg predmeta u svetištu u koji mnogi dolaze i zavjetno, utječući se Gospi Dragotinskoj za zdravlje, pokojne, obitelj, sklad.
Danas na samu svetkovinu Velike Gospe nekoliko tisuća vjernika okupilo se na misnom slavlju koje je predvodio dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta vlč. Ivan Zirudm. On je za vanjskim oltarom, uz sliku Gospe Žalosne, ukazao na neraskidivu vezu hrvatskog naroda i Blažene Djevice Marije.
Blažena Djevica Marija majka je svih nas, svi smo mi njezina djeca, svi smo mi braća njezina sina Isusa Krista. Ostanimo čvrsti u svojoj vjeri, pozvao je vlč. Zirdum, pozvavši vjernike i na prave, trajne a ne, kako je rekao, kratkotrajne, isprazne vrijednosti. Za primjer pravih vrijednosti naveo je Blaženu Djevicu Mariju, rekavši kako ona uvijek, i u najtežim trenutcima, odgovara s: Evo me Gospodine.
Dragotin je mjesto sedam kilometara udaljeno od Đakova na čijem se ulazu s te strane, na uzvisini, nalazi Gospino svetište. U njegovom središtu drevna je crkva – najstarija Gospina crkva u istočnoj Hrvatskoj. U vrijeme Domovinskog rata Dragotin je bio jedino nezaposjednuto marijansko svetište u ratom zahvaćenom istoku Hrvatske.
Crkva, koja se prvi put spominje 1332. godine i to kao središte dragotinske župe, odoljela je i osmanlijskim osvajačima...
“Za turskog zuluma u ovim krajevima, sve do 1681. godine, ona je bila i središte kršćanskog života gotovo svih naselja smještenih na padinama Dilja. Ali, na putu prema Beču, Turci opustošiše dragotinsku župu”, zapisao je u svojoj knjižici “Gospi Dragotinskoj” iz 1998. vlč. Ivan Zirdum, dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta. Iz vremena turskih osvajanja potječe i slika Žalosne Gospe, koja se i sada nalazi u crkvi.
"To je zasigurno najvrjednija povijesna znamenitost u dragotinskoj crkvi. Nepoznati umjetnik htio je valjda izraziti: kao što je velika žalost obuzela Mariju dok je gledala muku i mrtvo tijelo svoga Sina, jednako je se bolno dojmilo veliko stradanje njezine djece kršćana u vrijeme turskog zuluma", napisao je vlč. Zirdum.
Proslavljena Velika Gospa na Kamenitim vratima
U najmanjem Gospinom svetištu, na Kamenitim vratima proslavljena je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo jutarnjom misom koju je predslavio vlč. Tomislav Hačko, naglasivši da nas Gospa uči kako ostati „velik“ - da budemo „mali“, odnosno ponizni službenici Gospodnji.
Prikazujući povijesni razvoj slavlja ove svetkovine, naglasio je kako Crkva u Blaženoj Djevici „s radošću promatra ono što ona sve želi biti i čemu se nada“ te kako nas Gospa svojim primjerom uči kako ostati „velik“ - da budemo „mali“, odnosno ponizni službenici Gospodnji koji će svojim pohodima drugima proslavljati Gospodina.
"Živeći tako moći ćemo sa Marijom pjevati Veliča duša moja Gospodina, a noseći drugima samoga Gospodina, kojega primamo u svetoj pričesti, drugi će moći za nas uskliknuti da smo blagoslovljeni“, naglasio je na kraju homilije Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze kanonizacije i beatifikacije i pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.
Prije mise pobožnost krunice predvodio je preč. Vladimir Magić, župnik zagrebačke Župe sv. Marka evanđeliste.
U ovom najmanjem Gospinom svetištu, i 290 godina nakon požara i početka štovanja Gospe, na Kamenitim vratima i dalje svaki dan odjekuje molitva i pale se svijeće.
Inicijativom Župnika, svakoga dana u 12 sati na Kamenitim vratima moli se da Gospa čuva u Zagrebu i Domovini sve obitelji, svako dijete, sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike od potresa, širenja Covid-19 i od svakog drugog zla, ističe Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Sinj od jutra prepun vjernika
Blagdan Velike Gospe obilježava se u Sinju gdje su hodočasnici počeli pristizati još tijekom subote, u noći na nedjelju i tijekom jutra nagrnuli su u grad pod Kamičkom, stvarajući šušur i živost pozitivne energije.
Nitko nije žalio zbog neprospavane noći, jer jednom je Gospa! Njezin zagovor i milost treba zaslužiti, kazat će vjernici kojima nije bilo teško prijeći sve te kilometre, piše Slobodna Dalmacija. Doduše, neki su odmah navalili na fast-food objekte, neki se predali meditaciji i molitvi, kako kome odgovara... Jedno je sigurno: u Sinju danas ima mjesta za svakoga.
Bilo je i onih kojima su očito mjere dosadile, odnosno, ljuti ih to što nema procesije, kao i prošle godine. Pa je jedan, recimo tako, osebujni pojedinac poveo neku "svoju procesiju".
Nadbiskup Barišić u Sinju predvodio euharistiju
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić je u propovijedi u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske na svetkovinu Velike Gospe upozorio kako je pohlepa opasnija od covida-19 te istaknuo kako su nam potrebniji "duhovni mostovi zajedništava" nego mostovi "koji povezuju teritorije."
Naglasio je kako ljudska pohlepa, sebičnost i samodostatnost narušava odnose u društvu do te mjere da ugrožava čovjeka u njegovu dostojanstvu, osobito najslabije i najnezaštićenije, prije svega djecu i starije, početak i kraj života.
"Nažalost, te ugroze opasnije od covida - 19 u nekim sredinama čak su i legalizirane, a virus te zaraze prijeti i maloj zajednici - obitelji te društvu u cjelini", rekao je nadbiskup Barišić.
Po njegovim riječima, potrebni smo pohodâ, zajedništva i solidarnosti "nositeljâ odgovornih uloga u našem društvu."
"Potrebni smo duhovnih mostova zajedništva u različitosti, daleko više od tako važnih mostova koji povezuju teritorije", poručio je Barišić. Rekao je kako se naša Domovina sve više prepoznaje u liku Elizabete koja tek u zreloj dobi dobiva potomstvo, jedno dijete. U strukturi našega društva, dodao je, "postotak starosti je veći od mladosti, a smrt brojnija od rađanja života."
Također je kazao kako nepoštenje, korupcija, nepravda, sebičnost i pohlepa doprinose da mladi i čitav obitelji napuštaju dom i domovinu.
Podsjetivši kako je ove godine na prijedlog pape Franje prvi put obilježen i Svjetski dan djedova i baka te osoba starije životne dobi, Barišić je istaknuo da su djed i baka terapija i zdrav odgoj za djecu. Pri tomu je upozorio na nemilosrdno uništavanje "koljena unuka, djedova i baka".
"Kako drukčije nazvati slučaj nasilja prije rođenja, na početku života - abortus - nego potučena mlada koljena. Kako nazvati pojavu eutanazije, nasilje pri kraju života nego pretučena umorna koljena". rekao je .
U dijelu mise u kojem vjernici rukovanjem, izdržavaju želju za mir biskup Barišić je nazočne pozvao rekavši: "Ne rukom ali srce pružimo mir jedni drugima".
U Sinju nije bilo tradicionalne procesije
Zbog epidemioloških mjera i ove godine nije bilo tradicionalne procesije vjernika ulicama Sinja na svetkovinu Velike Gospe. Današnja je misa koju je predvodio nadbiskup Barišić služena je na otvorenom u Svetištu Gospe Sinjske gdje je bila iznesena i slika Čudotvorne Gospe Sinjske. Vjernici su bili ispunili prostor u Svetištu na toj misi te su pretežito stajali zgusnuto tik jedni uz druge. Samo su rijetki nosili zaštitne maske.
Ukupno, jučer i danas, u Sinju se u povodu svetkovine Velike Gospe služi 27 misa
Gvardijan Franjevačkog samostana Gospe Sinjske fra Ante Čovo je na kraju današnje mise rekao da danas i jučer veliki broj vjernika pohodi mise u Svetištu Gospe Sinjske "kao da je Gospa pobjednica." "Gospa je otjerala iz naših srca strah i tjeskobu i privukla nas sebi. Gospa je danas pobijedila", poručio je gvardijan fra Ante.
On je između ostalog podsjetio na nazočnost današnjoj misi župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, domaćina gradonačelnika Sinja Mire Bulja i lokalnih dužnosnik iz Dalmatinske zagore.
"Molim Majku od milosti da im izmoli da vole svoju zemlju i da budu pobjednici pravde i dobra nad nepravdom i zlom, beziznimno poštujući zakone naše države i izbjegavanje ponašanja koje ih može dovesti na loš glas", rekao je pri tomu fra Ante.
Spomenuo je i nazočnost sredstava priopćavanja rekavši: "Molim Gospu da nikad laž ne prijeđe preko njihove izrečene riječi da ne bismo plivali u podlosti i obmani nego uživali u istinoljubivosti i iskrenosti," poručio je fra Ante.
Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
