NOVA STRATEGIJA

Hrebak: ‘Trebamo jednostavno ukinuti covid potvrde, to sam predložio na koalicijskom sastanku‘

Imamo najliberalnije mjere u Europi i koliko će mjere trajati, odredit će Stožer, smatra pak Josip Borić iz HDZ-a

Dario Hrebak

 Screenshot/HRT

Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a, u emisiji "Otvoreno" na HRT-u rekao je kako je u utorak na koalicijskom sastanku predložio da se ukinu covid potvrde.

- Ono što je dobro, premijer nas svakoga utorka okuplja i sluša, prijedlozi su uvijek na stolu. Ja sam rekao javno na koalicijskom sastanku, ono što je i Izrael napravio, mislim da Izrael radi dobar posao što se tiče korone, mislim da i mi radimo dobar posao, ali upravo zato što mislim da radimo dobar posao, sad je trenutak, kad imamo 16 tisuća zaraženih, a drastično padaju hospitalizacije, raste nam dio testiranih, ja mislim da nema više ni potrebe testirati. Čim vam je više od 50% zaraženih u testiranima, nema potrebe. Ja ću sad biti otvoren, uvijek govorim odgovorno, ali pokušavam uvijek govoriti zdravorazumski. Mi moramo razmišljati i o turističkoj sezoni. Nama sad treba da jednostavno ukinemo te covid potvrde. One su trebale biti donesene kad su bile donesene, sad je vrijeme da se one ukinu, to sam predložio i na sastanku vladajuće koalicije - rekao je Hrebak.

Na pitanje je li HDZ spreman podržati taj prijedlog, Josip Borić, potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, izjavio je da na tom sastanku nije bio i da ne zna kakve su bile rasprave, ali da uvijek sluša što govori Stožer.

- Imamo najliberalnije mjere u Europi i koliko će mjere trajati, odredit će Stožer. Vijdeli smo što imamo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pozive na koncerte s jedne strane i stanje u KBC-u Split. Ne bih prilazio tome na način na koji Most prilazi - smatra.

Raspudić mu je rekao da su covid potvrde nerazumne, kontradiktorne.

Burna rasprava prvoga dana rada Sabora bila je, među ostalim, tema emisije "Otvoreno". Goruće teme: demografija, obnova, inflacija, pandemija. Što treba poduzeti država da ublaži udarac na standard građana zbog inflacije? Hoće li se uspjeti iskoristiti pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti? Treba li uvesti strože epidemiološke mjere? Kako zaustaviti pad broja stanovnika? O tim temama govorili su i Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Robert Jankovics, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Marijana Puljak, Klub zastupnika Centra i GLAS-a te Nino Raspudić, Klub zastupnika Mosta.

Josip Borić je rekao da je premijer jasno naznačio smjer Vlade i koje će se odluke donositi.

- Cijena energenata diktira situacije koje imamo i Vlada će u sljedećem tjednu moguće donijeti uredbu o limitiranju cijene goriva, a što se tiče plina, mislim da će vrijeme pokazati što smo učinili. Uvijek smo pokušavali zaštititi standard građana - izjavio je.

Nino Raspudić ustvrdio je da se inflacija već vidi: "Podržat ćemo sve predložene, razumne mjere".

Kaže da se s cijenom energenata događa nešto čudno, a pozvao se na Šterna koji je rekao "nešto znakovito - da će cijena plina rasti jer netko odredi da će ona rasti".

- Zabrinjavajuće je što na razini EU-a nije došlo do odgovarajućega odgovora. Plenković je rekao da mi ionako promatramo plin kao prelazni energent prema održivim izvorima energije, dakle - ako nema kruha, jedite kolače. Propuštena je prilika da se na razini EU-a vidi što se može učiniti da se zaštite građani - kaže Raspudić.

Pozdravlja najavu Vlade da se daju vaučeri najugroženijima.

Dario Hrebak kaže da su ga zvali poduzetnici kojima je plin poskupio tri puta.

- Mi se moramo dugoročno pripremati, kombinacija obnovljivih izvora energije - geotermalne i toplinske, ali ne možemo plin izostaviti. No nedostaje nam strategija - rekao je.

Raspudić ističe da nedostatak strategije pokazuje i to da je 2015. 55% plina bilo iz domaće proizvodnje, a 2021. 21%.

Marijana Puljak ukazala je da se Hrvatska kao mala ekonomija iz krize 2008. najduže izvlačila, a čini se da će se to i sad dogoditi, jer nismo spremni.

- Strukturne reforme sve vlasti ponavljaju u izbornim kampanjama, ali ih ne provode. Kriza je prilika da se gleda dugoročno i da se država krene racionalizirati - smanjivati teritorijalni preustroj, da napravi dugoročne korake.

Robert Jankovics kaže da je dobro dok plina ima, a smanjivati PDV na bilo kakve prehrambene proizvode nije utjecao na pad cijena. Trebalo bi odrediti šest osnovnih proizvoda na koje se zamrzne cijena, smatra.

- Gradnja je već sad skuplja 40%-50% u donosu na projektantsku cijenu određenu prije godinu dana - kaže.

Siniša Hajdaš Dončić smatra da novac iz Fonda solidarnosti neće uspjeti potrošiti.

- Obnova nije ni počela i ne može završiti u zadanom roku. Država nije bila spremna. Javlja se i problem radne snage, a ima i petljanja od strane ministra Horvata. No ako ste odgovora država, onda ubrzate neke stvari. Nećemo vraćati novac, ali nećemo ga potrošiti - upozorava.

Borić je odgovorio da je u utorak na sastanku vladajuće koalicije rečeno što se očekuje od ministra - da se potroši sve do zadnje lipe.

- Nije dobro da govorimo kako obnova na Baniji nije počela, postoje različite kategorije objekata. Izvješća Tomislava Medveda govore da ima radova, radi se na javnoj infrastrukturi, na Baniji je potrošeno gotovo 1 milijarda kuna. Pokušava se stvoriti dojam da je taj novac namijenjen samo za privatne kuće, što nije točno. Pogotovo u dijelu petrinjskog potresa imamo više vremena i manji iznos, oko 120 milijuna eura, a veći je problem u Zagrebu, koji treba nositi dio svoje odgovornosti, gdje je 640 milijuna eura, vidimo da je gradonačelnik već odustao od jednog dijela koji mu je bio namijenjen. To ne znači da ne možemo u ovih pet mjeseci napraviti iskorake da se potroši taj novac. Imamo više od 8 mlrd. ugovorenih radova - rekao je.

Hajdaš Dončić odgovorio mu je da se tu trebalo raditi o širem konceptu revitalizacije cijeloga prostora.

Puljak je objasnila da je Fond solidarnosti namijenjen za hitne intervencije, za javnu infrastrukturu i ima strogo određene rokove 12 tjedana od pojave štete za prijavu dokumentacije.

- Upali smo u problem sa Zakonom o obnovi koji je dodatno komplicirao sve procedure i to se ne može pripremiti u određenom roku - rekla je u "Otvorenom".

Hrebak je izjavio kako je svega godina dana da se proces završi.

- Mi smo imali koalicijski sastanak i ministar Horvat je dobio jasnu poruku - moramo dinamizirati procese. Oko 5000 ljudi mora se smjestiti i problem je javne infrastrukture koji je omogućen da iscrpimo iz europskih fondova i tu država mora biti brža i efikasnija.

Raspudić mu je rekao da zvuči kao oporbeni političar.

- Mi nismo glasali za taj Zakon, intencija je bila centralizirana kontrola nad tokovima novca. U situaciji gdje je bila svijest o fondu koji daje 5,1 mlrd. kuna, trebao je zakon koji bi omogućio maksimalno iskorištavanje tih sredstava. Željeli bismo da se dogodi čudo, da se u sljedećih pet mjeseci realizira sljedećih 80, 90 ili 97 posto, ali bojim se da se to neće dogoditi. Naš demografski program koji podrazumijeva dječji doplatak za svu djecu u Hrvatskoj na razini 120% od osnovice plaće, dvije godine tog projekta stoji kolika će sredstva propasti samo iz ovog fonda - izjavio je.

Jankovics smatra da smo pretjerano pesimisti, a Puljak naglašava kako su ukazivali na to da je zakon loš i davali primjere kako bi trebala krenuti cjelovita obnova Zagreba.

Borić je rekao da je jedna od većih vrijednosti izmjena zakona bila da je država na sebe preuzela 20% vrijednosti koje je trebala biti participacija građana koji su izgubili objekt.

- Problem je i legalizacija objekata, morali smo riješiti objekte koji nisu bili legalizirani.

Hajdaš Dončić kaže da većina problema ne bi bilo da su se stvari odmah rješavale.

- Nitko od nas ne bi bio sretniji nego da se potroše svi novi, dajemo konstruktivnu kritiku.

Hrebak kaže da je bit priče javni natječaj za javne objekte i odgovornost jedinica lokalne samouprave.

Raspudić ga je pitao do koje je granice spreman "trpjeti ministra Horvata", kojega je nazvao slabom figurom.

- Nije to odgovornost samo Horvata, nego Plenkovića i Vlade. Spremni smo i na izbore.

Jankovics je izjavio da će biti protiv opoziva ministra Horvata i Vlade, jer je politička nestabilnost zadnje što trebamo i riječ je o povijesnoj odgovornosti dok ne završe projekti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2022 15:08